Detektivske usluge u nas će mnogi prije povezati s brakorazvodnim parnicama nego recimo s lažnim bolovanjima ili radom na crno. Iako u Hrvatskoj postoji 12 detektivskih ureda (obrta) od kojih pet imaju status redovnih članova, a jedan status pridruženog pri Udruzi privatnih detektiva koja se nalazi u sastavu Hrvatskog ceha zaštitara, informiranost prosječnog građanina o svemu što oni mogu pružiti još je vrlo niska. Niska je i u pravnih subjekata jer nijedna od detektivskih agencija nije, primjerice, bila uključena u istragu pljački Fine, banaka ili mjenjačnica iako privatni detektivi imaju iskustva u istraživanjima i te vrste kriminaliteta.

Kriminalisti
Njegoslav Blažek, vlasnik je prvog obrta Detektiv Sova osnovanog 1998. godine, kao predsjednik Udruge privatnih detektiva smatra da ipak postojanje ove udruge doprinosi boljoj obaviještenosti i stvaranju povjerenja, a to je dobar put afirmacije ove relativno nove profesije. Istražno-savjetodavni tim agencije Detektiv Sova sastoji se od tri kriminalista koji su zaposlenici agencije te desetak stručnih suradnika s područja kriminalistike, forenzike, kriminologije, psihologije, medicine, sociologije, komunikologije, ekonomije, prava i informatike kao i osam regionalnih suradnika. Profesor Njegoslav Blažek bivši je policijski inspektor s dvadesetogodišnjim iskustvom koji ima i višegodišnje iskustvo predavača kriminalistike na Policijskoj akademiji u Zagrebu. Kaže da je u dosadašnjem radu agencija polučila zapažene rezultate u zaštiti autorskih prava, pronalaženju osoba, istraživanju prijevara, iznuda i uznemiravanja, sivog tržišta i rada na crno, provjera osoba i tvrtki te čak i poslovnim istraživanjima – “Business Intelligence” uslugama i sigurnosnim prosudbama. Prošle godine agenciju Detektiv Sovu angažirale su tvrtke koje su smatrale potrebnim obučiti zaposlenike kako ne postati žrtvom razbojničkog prepada, odnosno kako sigurno postupiti u slučaju napada. Sova se u prošloj godini u približno 40 posto slučajeva bavila zaštitom intelektualnog vlasništva te u približno 60 posto ostalim detektivskim uslugama. Kod zaštite intelektualnog vlasništva 61,3 posto odnosilo se na usluge autorsko i srodno pravo, 34 posto bilo je individualno vlasništvo (patenti i žigovi te nelojalna konkurencija), a 4,7 posto usluga odnosilo se na znanstvena otkrića. Od ostalih detektivskih usluga najveći broj 28 posto lani se odnosio na provjere osoba i imovine, 22,7 posto bile su “Business Intelligence” usluge, u 12,8 posto bio je nadzor, 12,2 imovinski delikti, 4,2 posto anonimna i prijeteća pisma, 3,2 posto protuprislušni pregled, 3,1 posto traganje za osobama, 1,5 posto internetske usluge i 12,3 posto odnosilo se na razne savjete. Ukratko, u proteklih osam godina rada agencije ipak postoji trend rasta interesa poslovnih ljudi za detektivskim uslugama. Posebice, promijenio se stav menadžera prema sigurnosti poslovanja i osobne sigurnosti, tumači Blažek te napominje kako je također u velikom porastu i interes odvjetnika za ovim uslugama u istraživanju događaja, osoba, odnosa, stanja i rizika. Novost su, kaže dalje, internetske usluge, odnosno istrage koje se povezuju s kompjutorskim kriminalitetom te zaštita i sigurnost pohranjenih podataka na računalu ili nekom drugom mediju.

Zakoni
Razvoj i perspektiva detektivske djelatnosti u nas ovisi, govori Njegoslav Blažek, o zakonskoj regulativi, spoznaji od kakve koristi mogu biti detektivi u poslovnom i privatnom životu svake osobe, zatim o stručnosti i profesionalnosti svakog detektiva te o praćenju novih trendova i razvijanju kvalitetnih odnosa unutar struke. Od najvećih problema koji ovu djelatnost opterećuju Blažek navodi nepostojanje zakonskog rješenja koji bi definirao detektivsku djelatnost kao samostalnu i neovisnu jer je Zakon o zaštiti osoba i imovine nedorečen. Stoga postoje velike zakonske prepreke za početak rada privatnih detektiva, ali i prepreke pri samom obavljanju posla. Nadalje, državne institucije i pojednici različito interpretiraju Zakon o zaštiti osoba i imovine, a postoji i opća neusklađenost zakona što sve otežava rad. Blažek se žali kako novi zakon o privatnim detektivima još nije izrađen ni u obliku nacrta, a od njega se očekuje da barem pojednostavni proceduru otvaranja detektivske agencije te doprinese lakšem pristupu informacijama. I na kraju mnoge će zanimati koliko stoje usluge. Sova ih naplaćuje 195 kuna po satu.