Početkom godine najveći svjetski proizvođač luksuznih proizvoda, grupa LVMH (Moët Hennessy Louis Vuitton), u izvještaju o financijskim rezultatima za prethodnu godinu objavio je da je ostvario 3,06 milijardi eura neto dobiti, što je bilo (iako samo 1 posto) bolje nego godinu prije.

Prihodi od prodaje skočili su 16 posto i dosegnuli 23,6 milijardi eura, čemu je, kako su se pohvalili, najviše pridonio rast prodaje u Aziji i dobri rezultati brenda Louis Vuitton. Shodno toj informaciji očekivalo se da će vlasnici luksuznih brendova financijsku krizu prebroditi gotovo neokrznuti, no istina se pokazala ipak malo drukčijom. Posljednjih mjeseci upravo iz LVMH-a stiže informacija o laganom usporavanju rasta – za što su i ovoga puta "okrivili" upravo brzorastuća tržišta poput Kine, koja su im godinu prije donijela prividan mir, a u kojima se sada osjeti stagnacija. Da medalja ima dva lica pokazali su konkurentski luksuzni brendovi Prada (PRDSY) i Herm?s (HESAF). Kineska priča o luksuzu, prema njihovim iskustvima, nešto je složenija. Ta su se dva luksuzna giganta pokazala boljim poznavateljima kretanja trendova na tom tržištu. Na vrijeme su se pripremili te određenim zaokretima u svojim marketinškim strategijama izbjegli ono što se dogodilo ne samo Vuittonu nego i Burberryju. "Do prije nekoliko godina bilo je uobičajeno da kineski muškarci ponosno pokazuju marku brenda koju nose", tvrdi predsjednik HSBC-a za trgovanje robom široke potrošnje Erwan Rambourg.

No kineski potrošač luksuznih proizvoda evaluirao je i razvio nešto sofisticiraniji ukus. Ne želi više "javno" isticati svoj status, priklanja se suptilnijem, vrhunskom dizajnu. Oni koji su to shvatili na vrijeme stekli su prednost. Pariški luksuzni brend PPR dobar je primjer pametnog poslovanja. Kožnate modne dodatke i proizvode jednog od svojih kućnih brendova Bottega Veneta prodaju bez istaknutog loga. Tako su u prvoj polovici ove godine prodaju povećali za 62 posto. PPR-ov drugi poznati brend Gucci, s istaknutim logom "G", također je zabilježio porast, no "samo" od 17 posto, što je puno manje u odnosu na ostale kućne brendove. "Žrtvu" su očigledno svjesno podnijeli. Burberry grupa PLC (BBRYF), proizvođač kultnoga odjevnog komada – balonera, prepoznatljiv i po svojem kariranom uzorku bež boje s crnim i crvenim prugama, u rujnu je "izrazila zabrinutnost" glede rasta profita. Kao i LVMHF, i oni su za svoju "krizu" okrivili kinesko tržište.

Da konzumenti luksuzne robe u Kini i dalje ne bježe od pokazivanja svojega statusa, no sada na suptilniji način, slaže se i Patricia Pao, predsjednica Uprave Pao Principle, konzultantske kuće za trgovanje luksuznim brendovima u Kini. Osim toga navodi i još jedan zanimljiv, mogući uzrok takvu trendu. Pao kaže da kineska politika jednog djeteta također utječe na taj zaokret jer vodi u kreiranje generacije "malih careva" među bogatima koji žele izgledati posebno. Ključ uspjeha luksuznih brendova bit će upravo njihova sposobnost da kapitaliziraju te promjene i prilagode im se. Pao i ostali stručnjaci očekuju da potrošnja luksuzne robe i dalje bude stabilna bez obzira što gospodarska situacija u zemlji pomalo stagnira. "Tržište luksuznim proizvodima i dalje se razvija vrlo brzo. Još ima puno novca koji ljudi mogu potrošiti, no to će činiti puno sofisticiranije". Hodanje s torbom na kojoj je istaknut logo LV više nije u modi.

Rastrošni Kinezi i štedljive Kineskinje

Muški šopingholičari

Prema istraživanju koje je objavio Bain, kineski muškarci u 2010. godini potrošili su čak 1,1 milijardu dolara na luksuznu i brendiranu odjeću, a u žena je potrošnja drastično manja, i to za oko 600 milijardi dolara. Bainovo izvješće navodi kako će Kina do 2015. godine činiti čak 20 posto globalne prodaje luksuznih proizvoda i postati najveće tržište luksuzne robe i brendova. A čini se da su upravo muškarci "krivi" za to. Do prije nekoliko godina potrošnja luksuznih proizvoda svodila se na grupicu kineskih poslovnih ljudi koji su putovali izvan matične zemlje i opsjedali prodavaonice luksuznih proizvoda kupujući ponajprije za svoju obitelj. I tada su muškarci bili veći potrošači od žena, kupovali su darove za supruge i poslovne partnere, a često i za vladine dužnosnike. S vremenom se promijenila motivacija i trend. Kineski muškarci počeli su nagrađivati (i) sami sebe za naporan rad i poslovni uspjeh. Luksuzne brendove počeli su doživljavati i "nositi" kao znak društvenog statusa, ali i osobnog stila. Kineski maloprodajni sektor već je počeo ubirati prve plodove toga šoping-trenda.