Za pokretanje novog posla ili razvijanje postojećeg potrebne su dobre ideje. Evo nekoliko ideja i asocijacija za nove ideje kako ih predlaže američki BusinešWeek. Autorica i urednica priloga je Diane Brady.

Geografija pripada 20. stoljeću
Za obavljanje posla, geografija više ne igra ulogu. Čak i relativno male kompanije imaju sve više ljudi koji rade u timovima što operiraju po cijelom svijetu. Koriste se standardizirane platforme za laptope i e-mailove, mobilne telefone i pristupe internim mrežama. Nevažno je nalazite li se u Singapuru ili Kaliforniji. Istodobno, dva čovjeka u istoj ulici mogu raditi u različitim vremenskim zonama da bi opslužili udaljene korisnike. U 7 sati ujutro jedan može završiti radni dan, s martinijem ili pivom, dok drugi tek počinje s prvim obrokom od žitarica. Nije to bez velikih izazova: vaš član tima u Šanagaju upravo ustaje, čikaški dio ide na spavanje, a iz Londona traže da budete online u 3 ujutro. Dan se stvarno počinje protezati na 24 sata, naprežući do krajnih granica ljudske fizičke mogućnosti. Ljudi će morati naučiti kako se nositi s time i organizirati vrijeme da bi ostali uključeni: geografija možda nije toliko važna, ali potreba za osjećajem zajedništva ostaje jednaka.

Biznisu treba i jednostavnost
Zašto moramo pritisnuti pet tipki da bismo obavili neki posao, kad to ide puno jednostavnije s jednom. Jednostavnost je najnoviji trend u menadžmentu i dizajnu. U vrijeme kad stvari treba napraviti brže i bolje, tko ima vremena petljati s uputama za rukovanje. Ipod je sjajan primjer. Ili Rocio Romerove spartanske montažne kuće, koje složiš za četiri dana. Pa Jura Capressovi automati za espreso kavu sa samo jednim gumbom. Kompliciranost je postala zapreka u pokušaju da se lansira neki novi proizvod. Novi pokušaji stvari pojednostavljuju do osnova i onda ih pokušavaju učiniti intuitivnima. U prošloj godini, manje je bilo više.

DNK ne mora odrediti sudbinu
Ljulja se dogma da geni određuju biološku sudbinu. Geni daju zapovjedi proteinima, opekama koje tvore život. Ali nadmoć gena pred velikim je izazovom. Istraživači na sve širem polju epigenetike osvjetljavaju snagu kemijskih i elemenata iz okoliša koji utječu na način na koji djeluju geni. To će napokon objasniti zašto neka osoba oboli od nasljedne bolesti, a njezin identični blizanac ne. Novi lijekovi koji će se nakon toga razvijati, lukrativno su ekonomsko područje.

Nova ekonomija taži inovacije
Ekonomija znanja otvorila je vrata Kreativnoj ekonomiji. Informacija je postala sirovina kao nekad ugljen ili kukuruz. Ljudi u Americi su nekoć mislili da će američka superiornost u tehnologiji i informacijama biti dovoljna za natjecanje s azijskim proizvođačima. Pokazalo se, međutim, da i know how Kine, Indije ili istočne Europe u nekim područjima može biti isti ili bolji nego američki. Rješenje je fokusiranje na inovacije i dizajn kao bitne oslonce svake kompanije. U igri treba stalno biti fleksibilan i unutar svoje djelatnosti pronalaziti proizvode i usluge za koje potrošači možda još ni ne znaju da će im trebati. Pametne kompanije imaju u vrhu ljude zadužene za inovacije i kreativnost, dok su se nekad takvi nalazili na puno nižim razinama upravljačke strukture.

Iskoristiti otvoreni radni okoliš
Predsjednik uprave više ne presuđuje o svemu, a doista uspješan direktor to ni ne želi. Nove tehnologije omogućavaju bržu razmjenu ideja i u njihovu oblikovanju može sudjelovati gotovo svaki radnik. Odlične ideje mogu doći odozdo ili izvana. Dok neki vide kaos, drugi primiećuju kreativnost. A katkad se može posegnuti van i komuncirati s virtualnim zajednicama: online klubovi prijatelja pomažu Legu u dizajnu kockica i odmah kupuju nova rješenja. Procter&Gamble, kad njegovi inženjeri i istraživači zakažu, traži pomoć InnoCentivea, internetske mreže u kojoj je 80.000 znanstvenika. Biznis planovi se zbog nove tehnologije sve lakše rade kolektivno.

Kupnja je emotivni doživljaj
Firme prave nove proizvode i usluge i onda ih prodaju, odnosno, puštaju na tržište. Prava igra je u tome da se kreira osebujni emotivni svijet za potrošače oko bilo čega što se prodaje. Računa se, zapravo, emocija, a ne sam proizvod. Cilj je stvoriti zajednicu lojalnih i zainteresiranih potrošača. Ljudi ne kupuju samo šalicu kave u Starbucksu, već time plaćaju ulaznicu u klub posebnih, oni koji znaju kako ugoditi svojoj duši.

Internet je tržište i za opskurno
Masovna tržišta nisu više jedino čema treba težiti. Zahvaljujući internetu može se zaraditi novac u raznovrsnim nišama. Mogućnost mrežnog privlačenja kupaca stvara priliku za preživljavanje proizvoda koji ne bi bili duga vijeka u običnim trgovinama. Amazon.com je već pokazao da može porasti interes za već zaboravljenim knjigama, dok Netflix produžuje životni vijek dokumentarnim filmovima. Amazonov šef Jeffrey Bezos procjenjuje da 20 posto knjiga koje prodaju ne spadaju među 130.000 što se aktualno nude u knjižarama. Takvo tržište do interneta nije postojalo.

Playstation kroji pop kulturu
Videoigre sve više privlače velike oglašivače i stvaraju interakciju sa širim kulturnim obrascima. Igre se kreiraju po liku Tonyja Hawka, poznatog skejtbordaša, a Sean Connery sinkronizira igru Iz Rusije s ljubavlju, namjerno budeći asocijacije na istoimeni film o Bondu. Tvrtka Electronic Arts prodaje muziku iz svojih igara marketinškim agencijama da ih koriste u TV reklamama, ili ih prodaje telefonskim kompanijama da ih nude kao melodije zvona. Coca-Cola i Verizon svoje reklame stavljaju u igre, a i Hollywood je blizu: novi film Petera Jacksona, nakon King Konga, bit će filmska obrada popularne Microsoftove igre Halo.

Jeftina moda: Svijet je robna kuća
Nekad su siromašni kupovali u diskontnim prodavaonicama, gdje ni u snu nije bilo stvari kakve su bogati isprobavali na Rodeo Driveu u Hollywoodu. No ženski časopisi, internet, podvrste dizajnerskih brendova, jeftiniji krediti i kineski krivotvoritelji učinili su da ta granična crta više ne bude tako jasna. Visoko i nisko stali su se ispreplitati i kreirati masovnu klasu pa Karl Lagerfeld malo izrađuje kolekcije za piste, malo za službenice koje kupuju u H&M-u. Tehnologija je također pridonijela homogeniziranju dobrog ukusa čineći ga jeftinijim i dostupnim mnogima.

Mediji se prate simultano
Nekad su to radili samo tinejdžeri, a sada gotovo svi: u isto vrijeme sluša se glazba, šalju mailovi, pretražuje internet i telefonira prijateljima i rodbini. Eksplozija tehnologije pomaknula je generacijske granice i svi su postali simultani medijski potrošači. Tvrtke koje uspiju plivati u tom moru imaju veliku šansu za zaradu. Pažnju potrošača stvari privlače u sve manjim intervalima. Možda bi dobra stvar bila organizirati podcast na telefonu između dva poziva? Veliki je izazov napraviti primijećenu poruku u cijeloj toj kakofoniji. Kad se zbroje medijski sadržaji koji često vrte istodobno, dolazimo do 48 sati medijske lavine koja nas zatrpava u 24 sata našeg života. I sad ti napravi biznis plan, koji će donijeti zaradu?