Iako je za suvremeno graditeljstvo svojstvena interdisciplinarnost pa dobar projekt uvjetuje uspješno povezivanje arhitekture, konstrukcije i kućne tehnike u funkcionalnu cjelinu, danas u modernoj gradnji prevladava trend oblikovanja kuća na osnovi energetskih potreba, sustava grijanja i instalacijske strukture. To nikako ne znači da je klasični posao arhitekta gurnut u pozadinu već se od njega traže nova znanja i kompleksno rješavanje problema pri čemu oblikovanje vanjskog izgleda slijedi kao efektni završetak dobre funkcionalnosti. U Hrvatskoj se često zaboravlja koliko je uloga arhitekta u gradnji kuće velika. Naime, gradnja kuće i započinje dobrim nacrtom u sklopu kojeg su riješena sva tehnološka pitanja izvedbe od materijala preko nagiba krova do provedbe instalacija, a i nastavlja se nadzorom stručne osobe na terenu. Svugdje u svijetu na projektu se radi dugo vremena jer je lakše na papiru isprobati stvari i otkloniti pogreške nakon čega se gradi relativno brzo. Kod nas je obratno – projekt je često samo papir za dobivanje lokacijske dozvole, a problemi se rješavaju u hodu na gradilištu. Dobar projektant će nekome poboljšati kvalitetu življenja i taj projekt garantira da će kuća biti tehnički kvalitetna. Arhitekt za sve garantira i svojom policom osiguranja. Mi još nismo svjesni da cijela priča počinje od ideje i da jedna kriva crta unutar arhitektonskog plana može na kraju uštedjeti ili bespotrebno potrošiti milijune kuna. Nažalost, u Hrvatskoj smo još fazi da se projektira oko tri mjeseca, a gradi tri godine.
Vrhunac stanovanja
Prirodno je i razumljivo da svatko želi sa što manje novca sagraditi što kvalitetniju kuću. Problem je u tome što kod nas ne postoji kultura dugoročnog kalkuliranja već se novac za gradnju izravno pretvara u bilo kakav građevinski materijal s kojim se najbrže materijalizira zamišljena slika. Na primjedbu kako se malo skuplji zid s dobrom izolacijom može sam isplatiti kroz desetak godina, većina odmahuje rukom. Problem je u tome što je u većini europskih zemalja obiteljska kuća vrhunac stanovanja, a u Hrvatskoj je nerijetko rješenje socijalnog problema i gradi se jeftino. Razlog takve gradnje je i financijske prirode jer jedan dobar projekt po cjeniku Arhitektonske komore stoji oko 10.000 eura, a to je ukupni novac s kojim pojedini mladi ljudi kreću u gradnju kuće. Cjenik i Komora tu su ponajviše radi zaštite investitora, ali i arhitekta jer određuju minimalnu cijenu rada, ali i onu maksimalnu kako investitor ne bi bio prevaren.S druge strane, često se mogu vidjeti i vrlo neukusno napravljene obiteljske kuće ljudi koji imaju novaca. Problem kiča u gradnji obiteljski kuća često je uvjetovan i modernom popularnom kulturom, televizijskim serijama i filmovima. Danas se na filmu prikazuje samo kič tako da se ljudima prodaje ono što vide na filmu. Današnji bogataši nose odličnu, skupu dizajnersku odjeću, voze odlične i skupe automobile, ali kada idu graditi kuću, onda tek dolazi do izražaja njihova kultura ili nekultura. U svijet koji sve češće govori o održivom razvoju, očuvanju prirode i energetskih izvora već duži niz godina funkcionalan kuća prije svega je ona koja štedi energiju. Uostalom, i sam pojam održivog razvoja došao je iz šumarstva, a kaže da se smije posjeći samo onoliko šume koliko se može zasaditi. Tako je možda na prvi pogled u pozadinu gurnut dizajni kuće, ali do punog izražaja su došli materijali, izolacija, instalacije i dugoročna ušteda potrošnje energije koja se postiže na izrazito jeftin i funkcionalan način. Prilikom energetske krize koja je pogodila Europu sedamdesetih godina prošlog stoljeća prvi put se počelo ozbiljnije razmišljati o uštedi energije u stanogradnji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu