Nakon što je Vlada F BiH, poslije međunarodnog javnog poziva za ulaganja u gradnju planiranih osam velikih energetskih objekata sredinom prošle godine, za strateškog opartnera za gradnju četiri hidroelektrane izabrala austrijski konzorcij APET uslijedili su sukobi vladinih dužnosnika i menadžmenta Elektroprivrede BiH čiji je direktor Enver Kreso. Na javni poziv stiglo je čak 39 ponuda, a u rujnu prošle godine posebna komisija Vlade F BiH, sastavljena od direktora Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, ministra energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahida Heće i njegovih suradnika, za strateškog partnera u gradnji hidroelektrana izabrala je APET, a za gradnju termoelektrana EnBW, APET, ČEZ i KazTransGas. Sada pojedini mediji u Sarajevu optužuju direktora Elektroprivrede Envera Kresu da je u komisiji utjecao na izbor KazTransGasa te da je u međuvremenu promijenio mišljenje pa je nakon toga potpisao ugovor bez suglasnosti Vlade F BiH s Carden Fund s Kajmanskog otočja o zaduživanju od 2 milijarde eura za gradnju termoenergetskih objekata u F BiH. Do sada je javnosti bilo poznato kako Kreso želi s tim fondom s Kajmanskog otočja sklopiti kreditni ugovor o ulaganju nekoliko stotina milijuna eura za pripajanje rudnika ugljena u BiH Elektroprivredi BiH, ali ne i da je on njegov izbor za gradnju četiri velike termoelektrane. Nedavno je pred televizijskim kamerama ministar Hećo za posjeta Kazahstanu kada je dužnosnike te države uvjeravao da je njihova tvrtka KazTransGa strateški partner za gradnju velikih energetskih objekata u BiH. Poslije, u Sarajevu, Hećo je ustvrdio kako je takvu tvrdnju kazahstanskim dužnosnicma izrekao ne bi li bosanske tvrtke dobile poslove u toj zemlji. Pokaže li se točnim da je jedan direktor javnog poduzeća u BiH potpisao ugovor s fondom s Kajmanskog otočja vrijedan dvije milijarde eura bez znanja i Vlade F BiH, to će biti najveći poslovni skandal poslijeratne BiH.