Kina ima najviše zatočenih novinara i najviše cyber prekršaja u svijetu", navodi Amnesty International. U toj je zemlji kažnjiva komunikacija sa skupinama u inozemstvu, potpisivanje on-line peticija, pozivi na reforme i zaustavljanje korupcije. No stisak vlade nad kontrolom medija i interneta još više jača nakon velikih prosvjeda protiv zagađenja, korupcije, kao i etničkih pobuna tijekom 2009. godine. Tako kineski cyber prostor već nadzire 30.000 internet policajaca, a iz godine u godinu sve ih je više.

Sofisticirane metode
Cenzuru interneta u Kini regulira više od šezdeset vladinih propisa, koje provode pokrajinski uredi državnog internetskoga servisa. Represija interneta u Kini naprednija je nego u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu. Kineska vlast tako može blokirati internetske sadržaje, ali i nadzirati pristupa internetu svakog pojedinog korisnika. I kineski supstituti servisa raširenih diljem svijeta, poput RenRena koji preuzima ulogu Facebooka ili Sina Weiboa odnosno kineske inačice Twittera, djeluju samo zato što ih vlasti koriste kao sredstva kontrole i pritiska.U tiskanim medijima je situacija još gora, a kineska vlada ih je u posljednje dvije godine gotovo u potpunosti slomila. Posljednji glasan primjer toga je slučaj iSun Affairsa. Naime, njegovo uredništvo je 27. veljače stupilo u štrajk nakon što je odbilo prihvatiti cenzuru naslova "Prekretnica?" Kako kaže urednik tih novina Čang Ping Takav naslov je teško, ako ne i nemoguće, pronaći u kineskim tiskanim medijima. "Puno je razgovora u Kini i inozemstvu oko prekretnice" ističe Čang Ping. Unatoč tome, nema jasnih indicija da će se do nje i doći."Cenzura je posljednjih nekoliko godina sve sofisticiranija. Kineske vlasti su dale urednicima detaljne upute o tome kako i što objaviti. Uz upozorenja i sankcije, vlast pokušava spriječiti objavu kritika na svoj račun, a ako se novinari ipak odluče objaviti kritiku riskiraju otkaz, zajedno s urednicima", ističe Čang Ping, koji to govori iz iskustva. Naime, morao je napustiti poziciju glavnog urednika Nanfang Žoumoa nakon objave jednog kritičnog članka. Smatra kako ni generacijska smjena vlasti u Kini neće nabolje promijeniti pitanje cenzure u Kini.

"Ako će biti promjena u Kini, onda to neće biti pod Ši Đinpingovim vodstvom", smatra Čang Ping. Ši Đinping, glavni tajnik Komunističke partije Kine i novoizabrani predsjednik te države stalno naglašava koliko je važno da Komunistička partija ojača svoju moć, pa čak i silom. Tako se i cenzura je znatno postrožila nakon što je vlada prošla proces promjene vlasti. Prema podacima organizacije Reporteri bez granica (RWB), tijekom tog razdoblja uhićeno je 99 novinara i blogera, a oni su i danas u pritvoru. RWB ne vidi poboljšavanje slobode govora, upravo suprotno. "Primijetili smo da vlast postaje sve nervoznija i sve stroža po pitanju cenzure", istaknula je glasnogovornica RWB-a Ulrike Gruska.No, unatoč sve većem pritisku na slobodne medije, zainteresirani Kineski čitatelji i dalje imaju kanala za nalaženje "nefiltriranih" informacija, štoviše njihov je broj raste. Tako je primjerice početkom godine jedan lokalni medij poznat po svojoj kredibilnosti među domaćim čitateljima, na mreži Sina Weibo kritizirao cenzuru koju provodi kineske vlasti. Sina Weibo je iz toga izašao istodobno kao gubitnik i kao dobitnik. Iako su se na njega obrušile vlasti pokazalo se kako je Sina Weibo glavni kanal za distribuciju vijesti, kojim građani izražavaju gorčinu prema politici koju vlada provodi. U vrijeme gubitka interesa mladih za medijske vijesti vezano uz politiku, Sina je dokazala da ima moć dizanja svijesti i pokretanja polemike. Sina Weibo nedavno je pokrenuo i inačicu na engleskom jeziku, što bi na ovu društvenu mrežu trebalo privući i dugo traženu vanjsku publiku, no upitno je što će od toga biti s obzirom na vladinu cenzuru.

Pat-pozicija
Prema vladinoj politici, kineske društvene mreže do određene granice služe kao prilika ljudima da se izraze, a vlasti bi u nekim slučajevima čak i udovoljile zahtjevima mase, čime zapravo osnažuju privid postojanja demokracije. No čim stvari izmaknu kontroli, vlada guši bunt, ali i gasi medij na kojem se plasirao, istodobno pružajući priliku nekom drugom da ga zamijeni, računajući da su i ostali naučili lekciju. Postoji mogućnost da će se baš to dogoditi i Sina Weibou. Kako su sve oči uperene u ovom trenutku na taj medij, on mora balansirati između slobode govora i zahtjeva cenzure. To bi moglo prouzročiti nezadovoljstvo među korisnicima i prelazak na neku drugi, otvoreniji medij. Čak i novinari koji znaju da njihovi članci nikada neće proći kroz rigoroznu cenzuru, nalaze načine da ih objave. Tako su kineski novinari izvještili u brzom postavljanju vijesti brzo na internet prije nego što vlada reagira, iako za to mogu skupo platiti. Od 99 novinara u zatvoru, prema podacima RWB-a 69 ih je optuženo zbog objavljivanja sadržaja na Internetu. Tako se kineska igra mačke i miša se nastavlja iako se u ovome slučaju ni ne nazire pobjednik.