Prije samo koji tjedan objavljena je nova knjiga nobelovca Josepha Stiglitza. Uža, stručna, ali i šira zainteresirana javnost nije bez razloga znatiželjno iščekivala nove opaske i objašnjenja kao i predviđanja jednog od najpažljivijih promatrača i komentatora, ali često i žestokog kritičara globalizacije i svih njezinih brojnih i dalekosežnih posljedica. Što je još važnije, Stiglitz se ne zadovoljava samo tom ulogom kritičara, nego nastoji osmisliti i predložiti tehnike i strategije kojima bismo mogli (pa i morali) utjecati na razvoj događaja oko nas u korist većine ljudi (koji su siromašniji od bogate manjine koja danas upravlja svijetom), dakle “čitave globalne zajednice”. I u ovoj prigodi on izlaže inovativnu, ali ipak praktičnu viziju za uspješan i pravedan svijet, i to na temelju kombinacije znanstvene stručnosti i nezanemarivog iskustva terenskih istraživanja u mnogim zemljama svijeta. Pristup koji je Stiglitz odbrao u ovom slučaju jest određivanje i detaljna analiza politika koje uspješno funkcioniraju, a iz te perspektive dolazi nov i svjež pogled na razna pitanja koja danas čine raspravu u globalizaciji. U to, na primjer, spada i plan za restrukturiranje globalnog financijskog sustava koji je američki dug učinio nestabilnim. Osim toga, tu je i niz zamisli i prijedloga kako se države mogu gospodarski razvijati bez uništavanja okoliša, zatim okvir uređenja za slobodnu i pravičnu svjetsku trgovinu, radikalne nove metode za rješavanje problema zastrašujuće zaduženosti koja zemljama u razvoju onemogućava napredak, novi sustav globalnih rezervi za prevladavanje međunarodne financijske nestabilnosti, ekonomski utemeljen i vođen plan za suočavanje s problemom proizvodnje energije, odnosno zagađenja koje ona nužno danas nosi sa sobom itd. Svojim analizama i prijedlozima Stiglitz otkriva da ekonomska globalizacija i dalje, samo sve brže, napreduje i prestiže političke strukture, ali i moralnu osjetljivost nužnu da bismo osigurali pravedan i održiv svijet. Da ne bi bilo zabuna, on jasno navodi i uvjerljivo dokazuje objašnjenja svega što je potrebno učiniti (i to svi narodi) da bismo kao čovječanstvo ostvarili taj cilj. Četiri godine nakon bestselera koji je ne bez razloga izazvao, ali i potaknuo različite burne reakcije (“Globalizacija i dvojbe koje izaziva”, Algoritam, Zagreb, 2004.), ovaj nam znalac ukazuje na pokazatelje koji dokazuju da su se neke promjene dogodile i brže nego što je očekivao i previdio. A to čini još važnijim njegova nastojanja.