Sedam država na Balkanu pozvalo je Europsku komisiju da dopusti ponovno privremeno otvaranje dvaju od 1. siječnja zatvorenih bugarskih nuklearnih reaktora kako bi se izbjegla elektroenergetska kriza prouzročena nedovoljnom opskrbom električne energije u cijeloj jugoistočnoj Europi. Ministri gospodarstva i energetike Bugarske, Srbije i Makedonije, te visoki dužnosnici vlada Albanije i Hrvatske, prekjučer su usvojili posebnu deklaraciju, koju podržavaju i Crna Gora, Rumunjska te privremena uprava UN-a za Kosovo. Kako ne bi dovela u pitanje svoje priključenje EU, Bugarska je u siječnju zatvorila dva stara, ali preuređena reaktora snage po 440 megavata, broj 3 i 4, u Kozloduju.

Sofija je potom bila prisiljena znatno umanjiti izvoz struje, dok nedovoljno razvijene međusustavne veze ne omogućuju uvoz struje u regiju iz drugih dijelova Europe. Bugarska je lani pokrivala 60 posto potreba strujom na Balkanu izvozeći u regiju 7,8 milijardi kilovatsati, što je jednako godišnjem kapacitetu zatvorenih reaktora, a što je rezultiralo i skokom cijena do 100 posto. Glavni izaslanik Europske komisije u Bugarskoj Michael Humphreys kazao je, međutim, da iako je odluku o zatvaranju reaktora bilo teško donijeti, zahtjev za povlačenjem te odluke nikako nije prihvatljiv. Usprkos tomu, ministri energetike zemalja istočne Europe i dalje inzistiraju da EU pažljivo analizira mogućnosti za prevladavanje problema opskrbe električnom energijom i odgodi rok za ispitivanje trećeg i četvrtog reaktora nuklearke Kozloduj. Deklaraciju datu novinarima, “Energetski tokovi s regionalnog i europskog aspekta”, jednoglasno su podržali novinari iz Albanije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Kosova, Crne Gore i Rumunjske, koji su uvjereni da će radovi na dva reaktora, te gradnja i eksploatacija resursa u istočnoj Europi pridonijeti rješavanju problema opskrbe strujom.Gotovo istovremeno, bugarskoj je Državnoj komisiji za energetsku i vodnu regulaciju poslan zahtjev iz NE Kozloduj za 25-postotnim povećanjem cijene struje. Novinarima je to potvrdio izvršni direktor Ivan Genov, koji smatra da se odraz poskupljenja za krajnje potrošače može izbjeći, ali samo ako regulator smanji zarade elektrodistributivnih poduzeća. S političkog gledišta, ponovno puštanje u rad trećeg i četvrtog reaktora NE Kozloduj je nemoguće – tvrdi Michael Humphreys koji podsjeća da je sporazum o ulasku Bugarske i Rumunjske u EU potpisan od svih članica i da zato sve moraju ratificirati razmatranje sporazuma u vezi s reaktorima.No, s druge strane, bugarski ministar ekonomije i energetike Rumen Ovčarov postavlja pitanje hoće li nakon ponovnog razmatranja člana 36 ugovora o ulasku Bugarske i Rumunjske u EU nastupiti regionalna energetska kriza i da li ostale zemlje članice EU mogu predložiti razmatranje problema pred Komisijom. Izvoz struje iz Bugarske iznosi između 10 i 15 posto. Bugarska ne pokušava ponovno pregovarati o sporazumu o ulasku u EU, već ga potpuno poštuje. Ovčarov je podsjetio da treći i četvrti reaktor imaju potvrdu koju je izdala Komisija koja jamči njihovu sigurnost. Prema njegovim riječima, razlozi za zatvaranje reaktora su “potpuno birokratski i sada nitko iz Europske Komisije ne želi ponovno razmotriti krajnje loše procijenjenu odluku”.