Dizalice topline najčešće se percipiraju kao napredna i energetski učinkovita zamjena za plinske bojlere i druge tradicionalne sustave grijanja. Međutim, tehnologija koja zimi vješto izvlači toplinu iz okoline kako bi ugrijala dom može raditi i u suprotnom smjeru, pretvarajući se u moćan rashladni uređaj. U eri sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova, koji pogađaju i naše podneblje, mogućnost da isti uređaj zimi grije, a ljeti hladi kuću postaje ne samo privlačna, već i iznimno praktična. Ta dvostruka funkcionalnost nudi cjelogodišnju udobnost, smanjuje potrebu za odvojenim sustavima i, što je najvažnije, donosi značajne uštede na računima za energiju.

Briga za mirovine

Sve više prelazaka iz jednog u drugi ‘mirovinac’, najveći dobitnik PBZ-CO

Konkretan primjer dolazi iz Velike Britanije, gdje je obitelj Ingram 2023. godine odlučila izbaciti stari plinski bojler i ugraditi modernu dizalicu topline. Tvrtka koja je postavljala novi sustav predložila im je da ga prilagode tako da jednu od prostorija može i hladiti, što se pokazalo kao odluka koja im je promijenila život. “Kupili smo ga računajući na to da bi mogao naići toplinski val, a ove godine nam je bio pravi spas. Znate one trenutke kada ste potpuno iscrpljeni od vrućine i samo želite negdje sjesti na hladno. Spustimo temperaturu, a zatim pustimo da se ponovno podigne”, ispričao je gospodin Ingram za Guardian, ističući kako je sustav pružio prijeko potrebno olakšanje tijekom ljetnih vrućina.

Iako joj naziv sugerira isključivo grijanje, dizalica topline zapravo ne proizvodi toplinu sagorijevanjem goriva, već je premješta s jednog mjesta na drugo. U režimu grijanja, ona apsorbira toplinsku energiju iz vanjskog zraka, zemlje ili vode te je prenosi u unutrašnjost doma. Proces hlađenja jednostavno je obrnut: uređaj preuzima višak topline iz unutarnjih prostorija i izbacuje je van, funkcionirajući na identičnom principu kao i klasični klima-uređaj. Moderni sustavi koriste invertersku tehnologiju koja prilagođava rad kompresora stvarnim potrebama, čime se osigurava stabilnija temperatura, tiši rad i ušteda energije koja može doseći i do 40 posto u usporedbi sa starijim modelima, prenosi Blic.

Upravo ta sposobnost obrtanja ciklusa omogućava učinkovito rashlađivanje prostora, no takvo rješenje zahtijeva i pažljivo planiranje te odgovarajuće izvođenje instalacija. Kroz cijevi kojima prolazi hladna voda može se stvarati kondenzacija, pa ih je potrebno dobro izolirati kako vlaga ne bi izazvala probleme ili oštećenja. Stručnjaci upozoravaju da sustave od samog početka treba projektirati imajući na umu obje funkcije, i grijanje i hlađenje, kako bi se svi potencijalni izazovi riješili u startu. To je osobito važno jer je istraživanje Sveučilišta u Salfordu pokazalo da se moderne, dobro izolirane kuće mogu ozbiljno pregrijavati već pri vanjskim temperaturama višim od 32 stupnja, čak i kada nisu izložene izravnom sunčevom zračenju, što dodatno naglašava potrebu za efikasnim hlađenjem.

Dramatične uštede i državni poticaji

Osim udobnosti, ključni argument za dizalice topline je njihova iznimna ekonomičnost. Za jednu jedinicu uložene električne energije mogu dati tri do pet puta više toplinske energije, što ih čini predvodnicima energetske tranzicije. Usporedba godišnjih troškova grijanja za prosječnu kuću od 100 četvornih metara u kontinentalnoj Hrvatskoj pokazuje goleme razlike: grijanje pomoću dizalice topline zrak-voda stoji oko 400 eura, dok trošak za plinski bojler iznosi oko 800 eura, a za električne radijatore čak 1.520 eura. Upravo zbog takve učinkovitosti, dizalice topline su već prepoznate kao tehnologija koju države dodatno potiču kroz razne subvencije. U Hrvatskoj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu najavio novi krug poticaja s budžetom od deset milijuna eura, gdje građani mogu dobiti do 50 posto sufinanciranja, odnosno maksimalno 6.250 eura. Za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva, potpora se penje i do 70 posto, odnosno do 8.750 eura, čime se ova napredna tehnologija čini dostupnijom svima, prenosi Blic.

Budućnost je u kombinaciji sa solarnim panelima

Dodatna prednost dizalica topline leži u njihovoj savršenoj kompatibilnosti sa solarnim panelima, čime se stvara gotovo potpuno energetski neovisan sustav. To je rješenje kakvo koristi i spomenuta obitelj Ingram – oni imaju solarne panele i kućnu bateriju za pohranu energije, pa tijekom sunčanih dana rad dizalice topline pokreću energijom koju su sami proizveli i sačuvali. Ovaj trend prepoznat je i u Hrvatskoj, gdje novi krug subvencija također potiče ugradnju fotonaponskih elektrana i baterijskih sustava. Integracija s pametnim kućnim sustavima (IoT) podiže učinkovitost na novu razinu, omogućujući korisnicima da na daljinu prate i optimiziraju rad uređaja putem mobilnih aplikacija. U svijetu koji se suočava s klimatskim promjenama i nestabilnim cijenama energenata, ovakav cjelovit sustav koji jednim potezom rješava i grijanje i hlađenje, a pritom koristi obnovljivu energiju, postaje znatno privlačniji i predstavlja pametno ulaganje u budućnost.