Nakon što su iz Energoinvesta zatražili voj vlasnički udjel u Rafineiji nafte u Bosanskom Brodu i Rafineriji ulja u Modriči te problematizirali vlasnički udjel BiH u Janafu jučer su u Janafu kazali kako su pri osnivanju Jugoslavenskog naftovoda rafinerije iz bivše države sudjelovale s nekakvim početnim ulogom koji im je vraćen, ali ta su sredstva bila zanemariva prema cijeni gradnje. Sam naftovod sagrađen je od kredita. “A te kredite vraća kompanija. Nikakve rafinerije, nikakvi Bošnjaci, nikakvi Srbi. Kredite svoje gradnje vraćamo sve ove godine”, tvrde u Janafu gdje drže da je jasno da bi susjedi htjeli vlasništvo u strateški važnoj hrvatskoj tvrtki. “Ako misle da nakon što svake godine ponove svoj zahtjev pet puta to može postati istina, grdno se varaju”, kažu za Poslovni dnevnik anonimni izvori iz Janafa. “Prevedeno s energetike u stanogradnju, tvrdnje susjeda su kao da pojedinac kreće u kupnju stana na kredit. A dva mu prijatelja daju kaparu, banka odobri kredit, stan se kupi i pojedinac vrati kaparu. Ali ne, dva zajmodavca godinama, a već je prošlo 30 godina otkada je stan kupio, i dalje tvrde da imaju udjel u tom stanu?!” Samo dan prije predsjedajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić ustvrdio je kako je udjel u Janafu dio sukcesijske imovine bivše Jugoslavije te da će institucije BiH učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitile svoje interese. Dodao je kako je iz dokumenata o prodaji rafinerija i Petrola ruskoj tvrtki Zarubježnjeft vidljivo da predmet prodaje nije bio vlasnički udjel u Janafu. Špirić je dodao kako će Vijeće ministara BiH zajedno s Predsjedništvom BiH te državnim pravobraniteljstvom diplomatskim putem zatražiti vlasnički udjel BiH u Janafu za kojega je rekao da su ga prije rata zajedničkim ulaganjima gradili Ina, Energoinvest i novovosadski Naftagas.

Zahtjev za utvrđivajem vlasničkog udjela bit će prdstavljen hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu koji uskoro treba doći u posjet Sarajevu, rekao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Iz Uprave Energoinvesta smatraju kako imaju pravo na 33 posto vlasništva u Janafu što, kako tvrde, mogu dokazati dokumentima o njegovoj gradnji. Direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak ustvrdio j kako je Janaf sagrađen nakon odluke iz svibnja 1973. godine te posebnog ugovora o njegovoj gradnji iz srpnja 1974. koji su sklopili Ina, Naftagas i Energoinvest osnivanjem poduzeća Jadranski naftovod. Gradnja naftovoda stajala je 1,5 milijardi američkih dolara, a njegovi su vlasnici sada Hrvatski fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje (50,54 posto), Republika Hrvatska (27,73 posto) i Ina (16 posto) te ostali dioničari 5,89 posto. U Energoinvstu su se “sjetili” vlasništva u Janafu nakon sumnji da Vlada RS Zarubježnjeftu namjerava prodati i vlasnički udjel BiH u Janafu. Direktor Energoinvesta ustvrdio je kako je neopravdano što svoj udjel u Janafu BiH nisu prije tražile. U Sarajevu navode kako je BiH zbog toga što 16 godina nije tražila svojih 33 posto vlasništva izgubila milijardu dolara. U Sarajevu navode kako imaju dokumente prema kojima su Ina, Naftagas te Energoinvest zajedno ulagali novac u Janaf, uzmali kredite i vraćali ih. Janaf je sagrađen za opskrbu rafinerija u Sisku, Bosanskom Brodu, Novom Sadu i Pančevu. U Energoinvestu navode i kako je od njihova novca građena i Rafinerija u Bosanskom Brodu. Krediti koja su imala poduzeća iz BiH kod kreditora uzimani su preko nekadašnje Privredne banke Sarajevo koja je u stečaju. Bh dužnosnici nikada nisu tražili da se kroz sukcesiju imovine riješi pitanje udjela u Janafu, a udjel nije bio državni nego Energoinvestov. Ugovorom o sukcesiji utvrđeno je da poduzeća iz mogu pokrenuti spor za povrat imovine u roku od pet godina.
(Gorden Knezović, Dalibor Klobučar)

Vijeće ministara donijelo odluku o kvaliteti goriva

Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku o kvaliteti tekućih goriva koja se mogu prodavati čime je ispunjen temeljni preduvjet da Zarubježnjeft preuzme vlasništvo nad rafinerijama nafte i motornih ulja u Bosanskom Brodu i Modriči, sukladno ugovoru potpisanom početkom veljače. “Donijeli smo odluku koja je vrlo važna za budućnost ekonomije u BiH i smanjenje vanjsko-trgovinskog deficita”, kazao je predsjedajući Vijeća ministara Nikola Špirić. Ruski partner inzistirao je da mu se u iduće tri godine dopusti na području BiH prodavati naftne derivate s većim udjelom sumpora kakvo se sada jedino i proizvodi u brodskoj rafineriji. Uprava Zarubježnjefta ocijenila je kako joj tri godine trebaju za moderniziranje rafinerije. Kupnja i Zarubježnjeft će stajati 989 milijuna eura. Odlukom ministara uvedena je obveza benzinskim postajama da posebno označe derivate iz pogona u Bosanskom Brodu.
(H)