Istraživanje o potrošačkim navikama kompanije Visa Inc.. otkrilo je kako godišnje u prosjeku izgubimo 365 američkih dolara! Novac uglavnom ostane zaboravljen ili izgubljen u automobilu, kod kuće, u uredu, a „rasipa“ se i čuvanjem sitniša u stranoj valuti koji vratimo s odmora ili poslovnog puta. Kada bi tu, naizgled malu količinu novca redovno ubacivali u kasicu prasicu, na kraju godine mogli bi kupiti 6,5 grama zlata.

Među najvećim „gubitnicima“ sitnog novca su Japanci – čak 337 dolara koje zaborave i ne iskoriste, dok su u Indoneziji znatno štedljiviji, jer kod kuće zametnu samo 21 dolar.

U automobilu, kod kuće i uredu prosječno izgubimo 80 dolara, a svima nam je poznato i zveckanje stranih valuta u džepovima nakon povratka s puta. Taj sitniš uglavnom nas čeka za buduća putovanja, dok samo jedan od petoro ispitanika Visa istraživanja strani novac promjeni u domaću valutu. Istraživanje najveće globalne kompanije za platne usluge pokazalo je kako se potrošači vraćaju iz inozemstva s neiskorištenih 285 dolara u stranoj valuti.

Među turistima „rasipnicima“ prednjače stanovnici Singapura koji po povratku sa putovanja „gube“ čak 625 dolara. Sa druge strane, stanovnici Indonezije, Južne Koreje ili Tajvana dosta su odgovorni pri korištenju novca u inozemstvu te tijekom godine na putovanjima ostanu „kratki“ za samo 1 dolar.

“Kontrola nad potrošnjom gotovine koju imamo kod sebe može biti gnjavaža – posebno uz današnji ubrzani tempo života, koji zahtjeva siguran, jednostavan i brz način korištenja novčanih sredstava. Svima nam je poznato koliko nošenje gotovine može biti nezgodno i nepraktično, a istraživanjem smo otkrili koliko su potrošači na gubitku uslijed korištenja gotovine“, objasnio je James Lim, direktor Odjeljenja ključnih proizvoda Visa Wordwidea za područje Azije, Pacifika, srednje Europe, Bliskog Istoka i Afrike.

Većina ispitanika Visa istraživanja (54 posto) kaže kako debitnu karticu koristi prije svega jer je plaćanje jednostavnije i sigurnije nego kada koriste gotovinu, a elektroničke transakcije pomažu im i pri kasnijoj kontroli financija. Više od polovine ispitanika (53 posto) kaže da im je korištenje kartica dobro za financijsko upravljanje, a isto tako znaju da se prilikom plaćanja, novac odmah podiže sa računa u banci.

Istraživanje je pokazalo da prosječan potrošač posjeduje dvije debitne kartice, ali i kako se one ne upotrebljavaju koliko bi mogle. Samo 42 posto ispitanika svjesno je da svoju debitnu karticu može koristi u cijelom svijetu. 

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?