S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije su u smislu ukupnog prometa predstavljale 4,4 posto BDP-a EU.

Kako pokazuju rezultati najnovije studije koju je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY za Europsku udrugu društava autora i skladatelja (GESAC) uslijed pandemije dogodio se nagli pad te je u 2020. godini kulturno i kreativno gospodarstvo izgubilo oko 31 posto svojih prihoda.

Od 2013. godine njihovi ukupni prihodi porasli za 93 milijarde eura i za gotovo 17 posto, a u tom razdoblju kulturna i kreativna industrija su u EU otvorile otprilike 700.000 novih radnih mjesta, uključujući autore, izvođače i druge kreativne radnike te su na kraju 2019. zapošljavale više od 7,6 milijuna ljudi.

“Kreativne i kulturne industrije su bitan faktor u ekonomijama EU. Ne samo što je to industrija s visokim potencijalom izvoza, nego ostvaruje i dodanu vrijednost i podržava sve ostale industrije. Ako gledamo kroz psihološke elemente onda je to industrija koja utječe i na wellbeing ljudi”, ističe Ida Pandur, starija menadžerica u EY-u Hrvatska.

Oglašavanje slabije do 40%

O važnosti kulturnog sektora govori i podatak da više od 90 posto tvrtki predstavljaju mala i srednja poduzeća dok je 33 posto radne snage samozaposleno. To je više nego dvostruko u odnosu na cjelokupno europsko gospodarstvo, u kojem je 14 posto radne snage samozaposleno.

Kulturne i kreativne industrije su se u 2019. godini, prema broju radnih mjesta, našle uz bok prijevoza i logistike (10,3 milijuna), turizma (10,7 milijuna) i građevinarstva (12,1 milijun zaposlenih).

Prema studiji EY-a koja je obuhvatila deset temeljnih kulturnih i kreativnih sektora, u 2020. godini promet kulturne i kreativne industrije u EU je smanjen na 444 milijarde eura, što je neto pad od 199 milijardi eura ili 31 posto u odnosu na 2019. godinu.

Kulturno i kreativno gospodarstvo je jedno od najsnažnije pogođenih u Europi, tek je nešto bolje prošlo od avioprijevoza, ali je značajnije pogođeno od turizma, koji je imao gubitke od 27 posto te automobilske industrije s gubitkom od 25 posto.

Istraživanje je pokazalo da je najveći pad zabilježen u izvedbenoj umjetnosti s padom od 90 posto, a izrazito je pogođena i glazba s padom od 76 posto dok su vizualne umjetnosti, arhitektura, oglašavanje, književnost, novinski nakladnici i audiovizualni sektor pali za 20-40 posto. Industrija video igara jedina je koja se održava unatoč pandemiji.

“Razumijevanje digitalnih mogućnosti u okviru industrije, a samim time i edukacija dionika industrije i jačanje kompetencija te međusobna suradnja i podrška ostalih sektora, je ono što će osigurati da industrija dalje nastavi rasti i postane otpornija na bilo koje vrste nadolazećih izazova.

Brža veza, visoka rezolucija, i daljnji razvoj AR i VR tehnologija, svako novo iskustvo poput koncerata u sklopu video igara može to iskustvo činiti još konkretnijim, a ujedno i otpornim na pandemiju”, poručuje Pandur.

Tri izazova kao prioriteti oporavka

Kriza će imati snažan i dugotrajan utjecaj na čitav vrijednosni lanac kulturne i kreativne industrije, a u nedostatku značajnog nastavka off-line proizvodnje, distribucije i promocije u 2021. godini, sposobnost kulturne i kreativne industrije da održi i poveća ulaganja u nove projekte, stvaranje i inovacije bit će ozbiljno ugrožena.

Kao rezultat detaljnog istraživanja i intervjua koje je proveo EY utvrđena su tri izazova kao prioriteti za oporavak i rast kreativne ekonomije. Prvi izazov financije podrazumijeva osiguravanje snažne javne financijske potpore i promicanje privatnih ulaganja u kulturna i kreativna poduzeća, organizacije, poduzetnike i kreativce.

Drugi izazov osnaženje odnosi se na promoviranje raznolike kulturne ponude EU kroz osiguravanje čvrstog pravnog okvira, koji omogućuje razvoj privatnih ulaganja u proizvodnju i distribuciju.

Treći izazov utjecaj predstavlja upotrebu kulturne i kreativne industrije te umnožene snage milijuna njihovih individualnih i kolektivnih talenata, kao glavnog pokretača socijalne i društvene tranzicije u Europi.