Sva živa bića posjeduju biološki ritam koji proizlazi iz određenih životnih navika stečenih kroz dulji vremenski period. Da bi pojedinac mogao normalno funkcionirati u društvenim okvirima i obavljati poslovne obaveze, mora se uskladiti s ritmom prihvatljivom za veći dio populacije. No postoji još jedan ritam, koji se odvija tijekom svaka 24 sata, uključuje sve biokemijske i fiziološke procese u našem tijelu a zove se cirkadijanski ritam. Njime je definirano vrijeme odvijanja svih metaboličkih funkcija u organizmu što direktno utječe na produktivnost i koncentraciju tijekom dana. Kako bi djelovali u skladu sa cirkadijanskim ritmom potrebno je buditi se, hraniti, odmarati i spavati u određeno vrijeme. Poštivanje unutarnjeg sata tijela pruža pozitivne učinke na fizičkoj i psihičkoj razini. Teorija o unutarnjem satu posebno je važna kada je riječ o prehrani. Osnovni postulati pravilne prehrane zagovaraju tri glavna obroka i dva međuobroka na dan. Iako većina ljudi dobro barata pojmovima omega -3 masne kiseline, cjelovite žitarice, probiotici ili antioksidansi, no ipak uz sve prikupljene informacije i ‘zdrave’ namirnice, mnogi ne uspijevaju pronaći dobitnu kombinaciju uz koju će izgledati i osjećati se dobro.

Probava je prva linija obrane
Brojne znanstvene studije dokazale su da je vrijeme obroka jednako važno kao i njegov sastav. Nije dovoljno tijekom dana unijeti određenu količinu hrane, već je treba i pravilno rasporediti te konzumirati u određenim vremenskim periodima. Time omogućujemo probavi maksimalno iskorištavanje svih hranjivih tvari koje smo u organizam unijeli hranom. Naime, probava također ima svoj biološki sat koji određuje kada je najbolje vrijeme za razgradnju hrane, kada je u mogućnosti probaviti veću količinu hrane a kada je vrijeme mirovanja. Obzirom da zdrava probava uvjetuje uspješnu apsorpciju svih hranjivih tvari, a time i opskrbu svih stanica u organizmu, ona utječe i na uspostavu imuniteta i organizma od bolesti. Da bi izbjegli preveliko opterećenje na probavu i prekomjerno lučenje probavnih sokova, potrebno je konzumirati više manjih obroka dnevno i dobro sažvakati svaki zalogaj.

Kronološka dijeta

Prema nekim teorijama organizam je najaktivniji u jutarnjim satima nakon cijele prospavane noći, što znači da je i probava u tom periodu najučinkovitija. Tada si možemo priuštiti nešto obilniji doručak koji će relativno brzo osigurati hranjive tvari i energiju. Pri tome ipak treba voditi računa o nutritivnom profilu namirnica pa je najbolje prvi obrok temeljiti na cjelovitim žitaricama, voću i mliječnim proizvodima koji će brzom razgradnjom osigurati energiju za poletan početak dana.Na istim je temeljima Dr. Simon Delabos osmislio ‘Kronološku dijetu’ koja se oslanja na strogo poštivanje vremena svakog obroka. Cilj ovako planirane prehrane je, osim mršavljenja, ponovno uspostavljanje iskrivljenih dnevnih ritmova hranjenja, koje kao posljedica imaju jak osjećaj gladi, prejedanje te u konačnici pretilost što dovodi do niza bolesti. Preporuke prema ‘Kronološkoj dijeti’ nalažu vrijeme doručka između 7 i 9 sati, ručak u periodu od 11 i 13 te večeru oko 19 sati. Između glavnih obroka potrebno je uklopiti i međuobroke da između konzumiranja hrane ne prođe više od 3 – 4 sata, izuzev noću.Glavna prednost ove dijete je redovitost obroka, što značajno pridonosi zdravlju organizma, dok je količina hrane prepuštena na osobni izbor pojedinca. Ukoliko jutarnja aktivnost koju osoba provodi nije intenzivna, organizam će se zadovoljiti s manjom količinom hrane. Za većinu ljudi sa uobičajenim dnevnim aktivnostima, metabolizam je oko podneva najaktivniji pa tada najlakše sagorijeva unesene kalorije. Stoga je bitno u tom periodu konzumirati glavni dnevni obrok koji će u većem dijelu činiti složeni ugljikohidrati u obliku cjelovitih žitarica, tjestenine ili kruha od cjelovitog brašna. Postupnom razgradnjom glukoze oni će osigurati energiju za lakše svladavanje tjelesnih i mentalnih napora tijekom ostatka dana.Kako se dan bliži kraju, smanjuje se aktivnost organizma, a time i energetske potrebe pa je za večernji obrok naglasak na proteinima, kojima je primarna uloga obnova stanica i tkiva. Pri tome su poželjni izvori nemasno meso peradi, riba, svježi sir, bjelanjak jajeta, mahunarke ili soja. Ovakav način planiranja obroka u skladu je sa nutricionističkim preporukama jer zadovoljava sve nutritivne potrebe organizma te je dobra vodilja za promjenu prehrambenih navika, prilikom koje se gubitak kilograma događa spontano.

Kronološka dijeta

Način prehrane koju je osmislio dr Simon Delabos
Doručak treba biti između 7 i 9 sati
Ručati treba između 11 i 13 sati
Večerati treba oko 19 sati
Između obroka treba jesti međuobroke
Između dva konzumiranja hrane ne smije proći više od 3-4 sata, osim noću
Ugljikohidrate treba jesti kada je organizam najaktivniji
Proteini obnavljaju stanice i tkivo i treba ih jesti uvečer