Blizina ski odredišta i povoljna cijena, za većinu je hrvatskih skijaša presudni faktor u odluci kamo na skijanje. Hrvati tradicionalno najviše skijaju u Austriji, Italiji, Sloveniji, biraju i Francusku, dok tek rijetki odlaze na udaljenija skijališta, primjerice u SAD. Skupoća aranžmana, mnoge je ove godine odvratila i od Švicarske. Procjenjuje se da ove sezone gotovo 200.000 građana ide na skijanje, a u prosjeku su agencije prodale 20 posto više aranžmana u odnosu na prošlu sezonu i to najviše za destinacije u Austriji, Italiji i Sloveniji. Direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija, Maja Stanić, napominje kako već tradicionalno 40 posto skijaša odabire austrijska skijališta, a u istom postotku talijanska. Kronplatz u Italiji, Hrvatima je već tradicionalno najomiljenije skijalište. Ondje najviše odlaze skijaši iz Istre i Primorja te Zagreba. Skijalište je velikih kapaciteta, može ugostiti i nekoliko desetaka tisuća skijaša, od kojih će, prema procjeni Ivana Pukšara iz agencije Kompas, od 7. siječnja ondje boraviti više od 10.000 hrvatskih skijaša. Prednosti ovog skijališta su, kvalitetan i cijenom povoljan smještaj, odlično pripremljene ski staze za sve kategorije skijaša, sadržajna izvanpansionska ponuda, brojni ski barovi, škola skijanja i dječji vrtić na hrvatskom jeziku. Buran noćni život s puno stila ondje dovodi puno mladih, ali i u skijalište Andalo. No biraju ih i obitelji s djecom. Prema riječima, Elene Wolsperger, direktorice marketinga u Generalturistu, Kronplatz je na samom vrhu top deset ski destinacija Generalturista.

Aktivnost, ali opuštena
Napredniji skijaši u Italiji odlaze u Sextenu, Arabbu ili Sestriere, a oni koji si mogu priuštiti ekskluzivu odlaze u Madonnu di Campiglio ili Cortinu d’Ampezzo. Talijanima je skijanje društvena i opuštajuća aktivnost koja se sastoji od dobre hrane i pića i puno sunca, pa su takvih karakteristika i njihova skijališta. Hrvati im očito ne mogu odoljeti.
Austrijska skijališta popularna su u cijeloj Europi jer skijanje i bordanje vezuju uz dobru wellness ponudu. Hrvati ih rado posjećuju zbog blizine, raznolikih sadržaja i cijena za svačiji džep. Kompas je 65 posto svojih ski aranžmana prodao upravo za tamošnja skijališta. Desetak posto skijaša, kaže Pukšar, vraća se čak iz godine u godinu u isti apartman, na istu destinaciju..
Među najomiljenijim odredištima, osobito obiteljima s djecom, su Bad Kleinkirchheim, Mallnitz, Flattach i Nassfeld, te Heiligenblut. Ondje domaćini već pomalo govore i hrvatski budući da godinama ugošćuju hrvatske skijaše.
Odlična wellness ponuda u Bad Hofgasteinu i Bad Kleinkirchheimu presudna je mnogima u odabiru. Najnaprednije opremljena austrijska skijališta za zahtjevnije skijaše su Mallnitz i Flattach, a zahtjevniji po pitanju luksuza, biraju Obertauern, Bad Gastein i Kitzbuhel. Oni kojima je zabava na skijanju prioritet, odabiru Mallnitz, Flattach, Nassfeld, Hinterglemm i Bad Hofgastein. Na tamošnjim se skijalištima može čuti jodlanje, disco ritmovi, klupska glazba.
U vrhu prodanih aranžmana po agencijama su i slovenska skijališta. Prednosti skijanja u Sloveniji su blizina odredišta, dobro uređena skijališta te povoljne cijene. Obitelji s djecom uglavnom odabiru Kranjsku Goru, Bohinj i Roglu zbog pristupačnih cijena.
Bolje stojeći umirovljenici obično zimuju u Logarskoj dolini zbog mira, relaksirajućeg ambijenta, mogućnosti šetnji i povoljnih cijena.
Francuska skijališta među najopremljenijima su u svijetu, a odabiru ih uglavnom hrvatski skijaši dubljeg džepa. Ondje gotovo svako skijalište nudi mogućnost skijanja izvan označenih staza, fun parkove za snowboardere, mnoštvo dodatnih sadržaja, raznolik après ski život i zamamnu gastronomsku ponudu.

Luksuzni Chamonix
Odlazi se u Val Thorens zbog uređenosti staza, kvalitetnog smještaja, povoljnih cijena te mnoštva zabave i sadržaja uz skijališta.
Velik broj mlađih skijaša u potrazi za ekstremnim skijanjem, prihvatljivim cijenama i dobrom klupskom atmosferom uz DJ performanse, odlazi upravo na to skijalište, ali i skijališta Les Deux Alpes, Tignes, Briançon/ Serre Chevalier. Zahtjevnija klijentela koja traži prestiž, ekskluzivan smještaj i luksuz u izvanpansionskoj ponudi, odabire Chamonix, Val d’Isère i Avoriaz.
Obiteljima s djecom najprilagođenija su skijališta Valmeiniera, Risoula i Varsa, a nude smještaj na samim stazama, povoljne cijene, te sadržaje interesantne djeci i roditeljima.

Menadžeri vole wellness
Generalturistova interna istraživanja pokazala su povećan interes i potražnju za wellness programima tijekom čitave godine, a posebice od siječnja do ožujka te u listopadu i studenom. Za ovu su godinu tako pripremili dvostruko veću ponudu hrvatskih i slovenskih toplica i wellness centara u usporedbi sa wellness sezonom 2005. Izdali su zato i jedinstven proizvod na tržištu hrvatskih putničkih agencija – brošuru Wellness 2006.
Profil kupaca wellness aranžmana, napominje E. Wolsperger, su visoko obrazovani muškarci i žene srednjih godina, na menadžerskim i upravljačkim funkcijama.
Wellness usluge koriste jedanput u tri mjeseca, a korišteni paketi uglavnom su antistres karaktera. Druga značajnija skupina kupaca ovih aranžmana su hrvatske i strane tvrtke koje svoje djelatnike i/li poslovne partnere nagrađuju takozvanim incentive (nagradnim) putovanjima u najekskluzivnija wellness odredišta.
Najtraženija wellness odredišta u Hrvatskoj su Opatija i Terme Tuhelj, a u Sloveniji toplice Terme čatež, Rogaška i Dobrna te wellness centar hotela Golf na Bledu.

Manje hrvatskih sarmi i kulena
Za hrvatske skijaše karakteristični su puni prtljažnici hrane s kojima putuju na skijanje. Sarmom, grahom, punjenom paprikom, suhomesnatim proizvodima iz Hrvatske krcaju hladnjake u svojim apartmanima po kojima je dosadašnjih godina odsjedalo čak 90 posto skijaša iz Hrvatske, a tek deset posto u hotelima. Trend se polako mijenja pa će ove godine, procjenjuju turistički agenti, hotelski smještaj koristiti tridesetak posto skijaša.

Zbog dobre raje, na skijanje u BiH
Iako skijališta u Bosni i Hercegovini ne mogu konkurirati, talijanskim, austrijskim ili slovenskim, ondje odlazi sve više skijaša iz Hrvatske. Jahorinu ili Bjelašnicu, pohode najviše Dalmatinci, Slavonci i Zagrepčani.
Od BiH-skijališta puno se ne očekuje pa su se skijaši dosad vraćali mahom zadovoljni. Oni koji su u Bosni skijali i prije rata, mogu primijetiti kako se skijališta nisu previše promijenila iako ih Bosanci svojim tempom unaprijeđuju i održavaju.
Hrvatske skijaše privlače znatno povoljnije cijene, ležerna atmosfera i obilje humora karakteristično za to podneblje, ali i susret s brojnim skijašima iz bivših jugoslavenskih republika. Ovu jedinstvenost uglednija im skijališta ne mogu ponuditi, a upravo je ona presudna u odabiru.
Slovačka skijališta znatno su poskupjela i izjednačila se, primjerice, sa slovenskim, pa ne čudi što ove godine slovačka skijališta ostaju bez hrvatskih skijaša koji su ih zbog povoljnih cijena preplavljivali dosadašnjih godina.