Norveška Nacionalna knjižnica odlučila je digitalizirati svu literarnu građu tiskanu prije 2000. te je besplatno ponuditi na web stranici bokhylla.no i to uz dozvolu vlasnika autorskih prava. Zasad  je dostupno 135.000 naslova, a ta bi se brojka trebala popeti na 250.000, te uključivati i prijevode stranih knjiga.

Riječ je o prvom projektu koji besplatno online nudi knjige zaštićene autorskim pravima. Pristup je ograničen na korisnike interneta u Norveškoj i inozemne znanstvenike, a knjige se ne mogu 'downloadati'. Nacionalna knjižnica potpisala je ugovor s Kopinorom, krovnom organizacijom norveških autora i izdavača kojoj plaća unaprijed dogovorenu svotu za svaku digitaliziranu stranicu objavljenu online, a Kopinor tako prikupljene tantijeme razdjeljuje svojim članovima. Projekti digitalnih knjižnica u mnogim su zemljama zapeli na složenoj raspravi oko autorskih prava. Zato smo Silviju Šesto iz Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade zapitali hoće li digitalizacija pomoći domaćim autorima da naplate svoje prava.  "Preko projekta iza kojeg stoji Ministarstvo znanosti su i neki domaći lektirni naslovi prisutni kao e-knjige, a pristup njima omogućen je preko osnovnih škola putem određene šifre. No, ono što pobuđuje veću frekvenciju čitanja na taj način jesu drugi mediji, npr. pametni telefoni ili i-pod,  čiji prostor se u Hrvatskoj sve više otvara. Način na koji oni reguliraju autorska prava zaživjeli već na mnogim europskim prostorima.

Ipak, brojke o kojima govorimo kod nas su još uvijek neznatne, a i autorsko obeštećenje ne umanjuje ona papirnata, gdje još uvijek gacamo u balkanskoj kaljuži", kaže Silvija Šesto. Posebno je težak problem naplate autorskih koje izdavači stavljaju u školske udžbenike. "Obzirom da Ministarstvo znanosti nije imalo sluha, a najodgovornije je za odobravanje školskih čitanki, ispada kako je odobrilo čitanke u kojima nisu bila regulirana autorska prava. Na višestruke upite i pismene molbe pisaca za djecu i mlade, čiji su autori najčešće predmet eksploatacije bez obeštećenja, ministarstvo se ogradilo rekavši kako je to stvar odnosa autora čitanki i autora. Zato su autori, nemoćni nad takvom ignorancijom, počeli slučajeve rješavati pojedinačno, odnosno regulirali su svoja prava nagodbama s izdavačima. Ministarstva tražili potpisuje odobrenje čitanke, pa je i reguliranje autorskih prava u njihovoj ingerenciji, te bi jednostavnim pravilnikom ili unificiranim ugovorom na minimalno obeštećenje svi problemi bili riješeni. Ovako se reguliranje odnosa svelo na cjenjkanje, te različitu kvalitetu pregovora od autora do autora.

Neki nagrađeni i vrlo čitani autori u toj su igri  preskočeni, jer u njihovom slučaju dogovori s izdavačima nisu uspjeli. To je žalosna situacija, jer se čitanka sastoji isključivo od kolaža dijelova djela pojedinog autora. Svi u tom lancu, od lektora do tiskara na kraju su honorirani, svi osim sadržajnog sukusa" napominje Silvija Šesto. Naša sugovornica tvrdi da neki autori potpisuju honorare na nula kuna uz određeni postotak tantijema koji im nikada ne bivaju isplaćeni. Događalo se to i u slučajevima kad su izdavači za neke naslove dobivali zamjetne državne potpore, a isto tako država je otkupljivala te naslove za potrebe narodnih knjižnica. Neki izdavači  uvjetuju izlazak rukopisa donacijom sredstava i autorskim prikupljanjem sponzora, a što je sve više slučaj. Sada pak nije raspisan natječaj Ministarstva kulture za potporu rukopisa, iako on služi upravo da se održi i ono što na tržištu zemlji male kupovne moći i male čitalačke kulture teško samo može opstati.  

"Već za ministra kulture Bože Biškupića potpora i otkup domaće knjige smanjivala se. Tako je došlo do stagnacije izdavanja slikovnica kao jednog od najskupljih izdavačkih izdanja. Kad zbrojimo autorske honorare teksta i ilustratora, te troškove tiskanja, a pritom nemogućnost da tržište proguta više od 500 otisnutih primjeraka, devastiranu knjižarsku mrežu i slabu naplatu, onda je jasno kako je teško izdati autorsku slikovnicu. Danas je situacija još teža. Novi sastav Ministarstva kulture na čudnovate načine, bez obzira na propozicije potpore i otkupa često podupiru stranu knjigu koja ima neku tržišnu prođu i lakoću iako po propozicijama potpora i otkup postoje da podupru rvatske autore, nova izdanja, te nagrađena djela. No u zbilji imamo slučajeve kad se otkupljuju strani autori uspješnica, a domaća nagrađena djela ne", napominje Šesto.

Spora država

Na isplatu po posudbi čeka se već 10 godina 

Još 2003. država je obećala autorima isplaćivati naknade za svaku njihovu knjigu posuđenu u knjižnici, te ih obeštetiti za njihova djela objavljena po školskim knjigama. Tek početkom 2013. počelo je prebrojavanje. Ministarstvo kulture prebacilo je dva milijuna kuna za obeštećenja, U studenom je javno, u dnevnom tisku obznanjena "ogledna", dakle nepotpuna lista, a namijenjena sredstva navodno su prenamijenjena u jedan drugi projekt. "Cijela stvar je toliko netransparentna da nitko od kolega ne zna zapravo što se dogodilo", kaže Silvija Šesto.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana