Na javni natječaj za privatizaciju 88 posto vlasništva mostarskog Aluminija stiglo je osam neobvezujućih ponuda. Natječajna komisija Agencije za privatizaciju i Aluminija, čiji je predsjednik Enes Ganić, otvorila je ponude. Dostavili su ih iz dugogodišnjeg, jednog od najvažnijih poslovnih partnera, mostarskog poduzeća Glencore Internationala iz Švicarske, En Group iz Velike Britanije iz sastava Russian Aluminium u vlasništvu ruskog tajkuna Olega Deripaske (koji za Aluminij prema neslužbenim informacijama iz Sarajeva nudi 76,84 milijuna eura), Vedante Resources plc iz Indije, Mytilineos Aluminum de Grese iz Grčke, Hindalco Industries iz Indije te tri konzorcija: litavski UAB Ukio banko Investicine grupe u vlasništvu ruskog tajkuna Vladimira Romanova s poljskim Aluminium Konin Impexmetal, Feal iz Širokog Brijega s Aluflexpackom iz Zadra i Dalekovodom iz Zagreba te International Mineral Resources iz Velike Britanije s njemačkim Trimet Aluminiumom. Ponude od Glenocorea, Feala te Ukio Banko očekivane su. Ruski tajkun Vladimir Romanov, koji je u BiH većinski vlasnik Tvornice glinice Birač ko Zvornika i koji je slao ponude za preuzimanje šibenskog TLM-a, već je prije iskazao zanimanje za preuzimanje Aluminija. Prema neslužbenim informacijama, ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahid Hećo lobira za Olega Deripasku koji je inače vlasnik Kombinata aluminija u Podgorici. Kako je nedavno pisao sarajevski Dnevni avaz, Russian Aluminium te njegova partnerska tvrtka Sual iskazali su zanimanje za dogovor sa švicarskim Glencore Internationalom o stvaranju korporacije za preuzimanje Aluminija. Navodno je Russian Aluminium nakon što bi na natječaju preuzeo mostarsko poduzeća bio spreman prepustiti ga Glencore Eurallumineu od kojega Aluminij uvozi sirovinu i koji je jedan od važnijih poslovnih partnera mostarskog poduzeća.

Kako je javni natječaj za privatizaciju najvećeg izvoznog poduzeća iz BiH međunarodni, pozivni i javni pozivi za dostavljanje ponuda poslani su švicarskom Glencore Internationalu, norveškom Norsk Hydru, kanadsko-francuskom Alcanu i Alcoi iz Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik natječajne komisije za privatizaciju Aluminija i novi direktor Agencije za privatizaciju F BiH Enes Ganić ustvrdio je za sarajevske medije kako su ponude uglavnom kvalitetne, ali da tri ili četiri neće moći ući u uži izbor pozvanih na dostavljanje obvezujuće ponude. One ponude koje budu izabrane za dostavljanje obvezujućih ponuda imat će sedam dana za provjeru poslovanja Aluminija koja će početi 7. svibnja, a do 26. lipnja trebaju se dostaviti obvezujuće ponude. Prema natječajnoj dokumentaciji, u obvezujućim ponudama vrednovat će se ponuđena cijena za 88 posto vlasništva Aluminija što će činiti 35 posto ukupne ocjene, ocjena plana zapošljavanja bit će 10 posto ukupne ocjene, kao i poslovni plan i dosadašnja suradnja i postojeći poslovni odnosi s Aluminije, a za kvalificiranost preuzimanja Aluminija ocjena će činiti 15 posto ukupne ocjene. Prihod mostarskog Aluminija u prošloj je godini, inače, bio 288 milijuna eura, a knjigovodstvena vrijednost 88 posto vlasništva koji će se privatizirati je 76,85 milijuna eura. U Agenciji za privatizaciju očekuju kako bi financijske ponude za 88 posto vlasništva Aluminija mogle dostići i 150 milijuna eura. Od novca koji se dobije prodajom 88 posto vlasništva Aluminija dijelom će se isplatiti naknade svim njegovim prijeratnim radnicima koji više ne rade u njemu, a takvih je oko tri tisuće. Njima će biti uplaćen radni staž i ostali doprinosi od prestanka rada poduzeća s početkom ratnih djelovanja. Ključni uvjet za prodaju Aluminija nekom od ponuđača je da mu državne institucije osiguraju urednu i sigurnu opskrbu električnom energijom, kaže direktor Aluminija Mijo Brajković koji je najzaslužniji za poslijeratnu obnovu proizvodnje najvećeg izvoznika BiH. On smatra kako Aluminij treba kupiti tvrtka iz aluminijske industrije koja će osigurati standard i sigurnost postojećih radnika, proširiti proizvodnju i razvijati aluminijsku industriju u BiH tako što će se uz povećanu proizvodnju aluminija stvarati prerađivačka poduzeća. Za projekt gradnje nove elektrolize u Aluminiju, kao i za projekat prateće prerađivačke industrije u BiH zanimanje je iskazao i donedavni predstavnik Svjetske bake u BiH Dirk Rainermann. On je ustvrdio kako je ta takav projekt potrebno osigurati stabilnu cijenu električne energije za proizvodnju te povoljne kredite gospodarstvenicima za pokretanje prerađivačke industrije.