Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru, koja kreće danas, prijedlog ovogodišnjeg proračuna, koji iznosi 7,262 milijardi eura, odnosno 1,9 posto BDP. Ovogodišnji proračun za kojega, prema vladinu prijedlogu, nedostaje 165,8 miijuna eura, a prema izjavi Radvana Jelašića guvernera NBS 609,7 milijuna eura, veći je 27,7 posto od prošlogodišjeg. Zbog toga je proračun nazvan raspiničkim. Državni trošak napravljen na temelju projekcije prema kojoj će realni rast BDP iznositi 5,9 posto, izvoza 26,8, a uvoza 23,7 posto, te na inaflaciji od 6,5 posto. Najveći utjecaj na toliko povećanje državnog troška ima skok plaća u javnom sektoru, što ga je prethodna vlada dozvolila u vrijeme predizborne kampanje. Iz proračuna se isplaćuju plaće 285 tisuća ljudi zaposlenih u vojsci, policiji, državnom aparatu, zdravstvu i obrazovanju. Vojsci je namijenjeno 725,6, a policiji 611,9 milijuna eura. Vlada je suprotno preporukama misije MMF-a i stručnih krugova ugradila deficitarno financiranje proračuna, što se, prema prvim ocjenama može negativno odraziti na makroekonomsku stabilnost. U povodu toga Jelašić je izjavio kako će monetarna vlast, uprkos raspiničkom proračunu, svim mjerama što joj stoje na raspolaganju, prije svega restriktivnom monetarnom politikom, spriječiti da inflacija bude veća od planirane (od četiri do osam posto). Parlament treba da do konca lipnja usvoji predloženi državni trošak, čime će prestati šestomjesečno privremeno financiranje korisnika iz sredstava proračuna. Ministar financije Mirko Cvetković izjavio je kako preloženi proračun neće ugroziti makroekonomsku stabillnost, uz to će pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, te podizanju životnog standarda stanovništva. Najveći rashodi odnose se na plaće (1,9 milijardi eura) ili 22,2 posto, dotacija mirovinskom fondu je 1,1 milijarda eura, te za financiranje nacionalnog investicijskog plana 550 milijuna eura. Među većim troškovima je i vraćanje javnog duga od 512 milijuna eura, od kojih se polovica odnosi na vraćanje stare devizne štednje.