Društvene mreže postale su neizostavan alat u komunikaciji s potrošačima, no trendove koji ih prate neki oglašivači još uvijek nisu prepoznali. Kompanije Nielsen i McKinsey anketirale su potrošače kako bi doznali na koji način potrošači koriste društvene mreže te kako bi to oglašivači mogli iskoristiti.

1.Više investicija u mobitele
Istraživanje je pokazalo da potrošači sve više koriste pametne telefone i tablete kako bi pristupali društvenim medijima. Iako se osobno računalo još uvijek najčešće koristi, studija je pokazala da je vrijeme provedeno na mobilnim aplikacijama i mobilnim stranicama u usporedbi sa 2011. povećano za čak 73 posto. Osim toga, 43 posto korisnika izjasnilo se kako koriste smatrphone kako bi pristupili društvenim mrežama, dok 16 posto njih za to koristi tablete. Iz toga proizlazi zaključak da bi sve više oglašivača trebalo razmišljati o tome kako će svoj sadržaj, odnosno poruke plasirati na mobilnim platformama.

2. Rast korisnika Pintereseta
Iako u Hrvatskoj još nije dosegla tolike razmjere, društvena mreža Pinterest u svijetu doživljava eksponencijalni rast još od kada je pokrenuta. Od svih društvenih mreža upravo je Pinterest zabilježio najveći rast korisnika te vremena provedenog na mreži, i to na svim platformama. U svibnju 2012. Harvard Business je objavio kako postoji snažna poveznica između korisnika Pinteresta i kupnje proizvoda. Na Pinterestu korisnici, naime, objavljuju fotografije proizvoda i stvari koje im se sviđaju, a navodno je jedan od pet korisnika kupio proizvod koji je pribo (pinao) na svoj profil, što je vrlo veliki postotak u svijetu društvenih medija. No, ukoliko se odluče na Pinterest, oglašivači bi trebali znati da je fotografija proizvoda ponekad puno važnija od pokušaja uvjeravanja kupaca na Pinterestu da "pinaju" i kupuju njihove proizvode. Stoga bi profil na Pinterestu trebao biti što kreativniji i vizulano primamljiviji.

3. Društvene mreže stvaraju pozitivne osjećaje
Jedno od najzanimljivijih otkrića ovog istraživanja jest da je 76 posto sudionka ankete kazalo kako su se priključivanjem na neku od društvenih mreža osjećali pozitivno. Riječi kojima su pokušali opisati svoj osjećaj bile su: informiran, energičan, uzbuđen, povezan te zabavljen.Ipak, 21 posto ispitanika izjasnilo se da je imalo negativne osjećaje nakon priključivanja nekoj društvenoj mreži, a to su potkrijepili izrazima kao što su poražavajući, tjeskoban te gubitak vremena. Iz toga proizlazi da su društveni mediji puni podataka koji kod ljudi izazivaju neke osjećaje. Svako ažuriranje, tweet, blog komentar ili online kritika izvor je podataka koji oglašivače mogu informirati o povezanosti s potrošačima. Stoga bi oglašivači trebali pomno prikupljati i analizirati podatke da vide imaju li njihove društvene poruke željeni ishod.

4. Twitter potiče na društvenu televiziju
Twitter je postao najsnažniji pokretač takozvane društvene televizije. To znači da ljudi, kada gledaju neko pupularnu emisiju, prijenos sportske utakmice, ili prate izborne rezultate, istovremeno koriste Twitter da podijele svoje misli i doživljaje s prijateljima. U lipnju 2012. trećina aktivnih korisnika Twittera, tvitala je o sadržajima koji su povezani s televizijom, što je povećanje za 26 posto u odnosu na početak iste godine. Iako je društvena TV još uvijek novi koncept za oglašivače, činjenica je da prosječan čovjek još uvijek provede 43 minute gledajući televiziju dnevno, a mnogi od njih svoje iskustvo dijele i na internetu. Savjet oglašivačima je da pronađu način kako će to iskoristiti i kako će svoju online strategiju uskladiti s TV oglašavanjem. To će produljiti razgovor o brendu i nakon televizije, a ujedno će omogućiti i širenje marketinga usmenom predajom.

5. Društvena briga je nova briga o potrošačima
Briga na društvenim mrežama je način na koji kompanije svojim korisnicima omogućuju klasičnu podršku preko društvenih platformi. Studija ja pokazala da jedan od tri korisnika društvenih mreža preferira brigu preko društvenih mreža umjesto one preko telefona. Osim toga, potrošači će najvjerojatnije komentirati ili postaviti pitanje o nekom proizvodu ili usluzi na službenoj Facebook stranici kompanije (29 posto), na vlastitom Facebook profilu (28 posto), službenom blogu kompanije (15 posto) te Twitteru (14 posto). Dakle, društveni mediji potrošačima su dali mogućnost da dobiju neposrednu povratnu informaciju. Neispunjavanje tog očekivanja stoga neće rezultirati samo gubitkom potrošača već i negativnim komentarima o brendu koji će se širiti njihovim mrežama i mrežama njihovih prijatelja. Zato je lako moguće da oglašivači koji ne znaju upravljati brigom za potrošače na društvenim mrežama izgube bitku s konkurencijom i stvore jaz kod potrošača.

6. Podijeljena mišljenja o oglasima na društvenim mrežama
Istraživanje je pokazalo da 33 posto ljudi smatra kako su oglasi na društvenim mrežama prilično iritantni. No zato će 26 posto ispitanih više obratiti pažnju na oglas koji je objavio njihov prijatelj. Općenito, "Like" je najčešća radnja nakon viđenog oglasa, zatim je to opcija "share" ili dijeljenje sadržaja, dok se 14 posto onih koji vide oglas odluče za kupnju. Inače, pokazalo se kako američki Azijati najčešće pozitivno reagiraju na oglase na društvenim mrežama, dok potrošače bijele puti oglasi najčešće odbijaju. S obzirom da je oglašavanje na društvenim mrežama iritantnije nego u drugim digitalnim područjima, oglašivači bi trebali biti oprezni da njihovi oglasi budu relevantni i ciljano usmjereni. Ljudi su, naime, toleratniji, ako je oglas prilagođen njihovim osobnim interesima što je prilika za oglašivače da povećaju vidljivost brenda.

7. Osluškivanje na društvenim mrežama je ključna aktivnost potrošača
Društveni su mediji promijenili način na koji potrošači diljem svijeta donose odluke o kupnji. Oni koriste društvene medije da osluškuju i uče o iskustvima drugih potrošača. Čak 70 posto njih koriste društvene mreže kako bi saznali više informacija o brendu. Dakle, to nije samo posao istraživača tržišta i marketingaša, kako se misli. Društvene mreže najbolja su prilika za oglašivače da educiraju potrošače o svom proizvodu i to kroz uvjerljiv sadržaj, poboljšanje iskustava potrošača te održavanje jakih odnosa s njima kako bi zadržali pozitivan imidž brenda. 

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života