Do 2030. godine 32,4 posto muškaraca i 30,49 posto žene imat će taj problem u Hrvatskoj

Autor: Poslovni.hr/Hina , 10. svibanj 2023. u 13:28
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

U zadnjih 50 godina, prevalencija pretilosti kod djece se povećala više od četiri puta.

Debljina u djece koja se kasnije pretače na odraslu dob i uzrokuje brojne individualne zdravstvene probleme i pojačani pritisak na zdravstvo nije estetski problem nego je bolest, istaknuli su sudionici na otvaranju Samita supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece.

“Pretilost je bolest. To nije estetski nego zdravstveni problem”, rekla je hrvatska prva dama Sanja Musić Milanović.

“Pretilost je kompleksna višefaktorska bolest – oznake E65 – koja je faktor rizika za druge nezarazne bolesti i prepoznata kao jedini zajednički faktor rizika vodećih nezaraznih bolesti u današnje doba”, istaknula je na otvaranju samita.

Samit su zajednički organizirali Ured predsjednika RH i Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a trebao bi postaviti temelje za koordinirano djelovanje protiv pretilosti u djece.

Domaćini tog inauguralnog sastanka na vrhu su supruga hrvatskog predsjednika Musić Milanović i izvršni direktor Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije Robb Butler. Na samitu sudjeluje i španjolska kraljica Leticija.

“Dječja pretilost povećava rizik od kroničnih bolesti”, rekao je Buttler. “Jedan od tri osnovnoškolca u našoj regiji živi s prekomjernom težinom ili pretilošću. To je prilično velik broj i podsjeća nas zašto smo ovdje danas. Prema trendovima, vidimo da će ti brojevi rasti”, rekao je.

Debljina nije samo višak kalorija

Pretilost i prekomjerna težina imaju dalekosežne posljedice kako na individualnoj razini jer se povezuju s povećanim rizikom za nastanak kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa dva i nekih vrsta raka i smanjenom kvalitetom života, tako i zbog toga što značajno opterećuje sustave zdravstvene skrbi, istaknuto je na samitu.

“U zadnjih 50 godina, prevalencija pretilosti kod djece se povećala više od četiri puta”, istaknula je Musić Milanović.

Španjolska kraljica Leticija istaknula je da se više ne radi samo o pitanju kalorijskog viška već je problem kompleksniji – radi se o socijalnim, okolišnim i ekonomskim faktorima. Spomenula je pritom osjetljivost siromašnijih zajednica koje nemaju pristup zdravoj hrani, kemikalije koje utječu na endokrini sustav ili crijevnu mikrobiotu.

“Svaki indikator pokazuje da je pretilost i simptom nejednakosti”, istaknula je.

Među supružnicima europskih čelnika koji su se okupili u Zagrebu nalazi se i supruga predsjednika Srbije, supruzi predsjednica Slovenije i Mađarske, supružnici čelnika iz Latvije, Kirgistana, Malte, Albanije i Armenije, a neki su sudjelovali i video vezom.

Pretilost i covid

Na samitu je istaknuta veza između pandemije covida 19 i debljine.

Muslić Milanović je kazala kako je pandemija covida-19 imala dvostruku vezu s pretilošću – s jedne stranke pokazala je kako je pretilost faktor za često teži razvoj bolesti, a istovremeno se zbog zatvaranja i manje tjelesne aktivnosti povećao broj djece i doraslih s prekomjernom težinom.

“Neke zemlje su počele reducirati brojke, ali ona je nastupila korona. Prema prvim brojkama tijekom godina kad je vladao covid pretilost se povećala”, kazao je hrvatska prva dama, znanstvenica koja se godinama bavi problemom pretilosti, posebno kod djece.

Buttler je rekao da je niz faktora stvorilo “savršenu oluju”, dodajući da treba stvoriti zdravo okruženje za djecu, integrirati fizičku aktivnost, naglašavati važnost dojenja do 6 mjeseci, te se pozabaviti oglašavanjem nezdravih namirnica usmjerenih na djecu.

U uvodu su govorili i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je istaknuo što čini grad na području borbe protiv pretilosti kod djece i ministar zdravstva Vili Beroš koji je kazao da današnji samit vidi kao prigodu da se poradi na osnivanju regionalnog centra za prevenciju debljine u djece u okviru WHO-a sa sjedištem u Zagrebu.

“Do 2030. godine 32,4 posto muškaraca i 30,49 posto žene imat će taj problem u Hrvatskoj. Kako bi se to sprječilo, treba reagirati od dječje dobi”, istaknuo je ministar.

Komentirajte prvi

New Report

Close