Mislite da je plivanje najzdraviji sport na svijetu, mislite krivo! Tijelo dok pliva nalazi se u bestežinskom stanju, što je dobro za mišiće jer se jačaju ne opterećujući kralježnicu i zglobove, no nedostatak je što nije prirodno ljudskom organizmu. Najzdraviji sport je hodanje jer je za čovjeka najprirodnije. Čovjek hodanjem stvara otpor prema tlu i time progušćuje kosti te jača zglobove i mišiće, dakako ako se hoda pravilno, što često nije slučaj. Razlog mogu biti urođene deformacije, od nepravilne kralježnice preko kukova do nogu i slično. Velik broj ljudi nepravilno hoda jer im je način života takav da vrlo malo stoje, a kamoli hodaju. Većina će se prepoznati u svakodnevnoj rutini: ujutro sjedate u automobil i vozite se na posao na kojem uglavnom sjedite, a nakon posla sjedate u automobil i vozite se kući. Kod kuće sjedite ili ležite ispred monitora ili televizora.

Svaki stres apsolviramo 60 dana
Moderan čovjek u prosjeku napravi do 4500 koraka na dan, a mnogi i znatno manje. Znanstvenici kažu kako bi čovjek za održavanje zdravlja na dan trebao napraviti 10.000 koraka, što je otprilike tri četvrtine puta do vrha Mount Everesta, koji je visok 8848 metara. Sad se već sigurno smijete. No krenimo redom. Poslovan čovjek svakodnevno doživljava stresove, a znanstvenici kažu kako je za potpuno apsolviranje stresa potrebno 60 dana. Najučinkovitiji način rješavanja stresa je fizička aktivnost. Uz dobru psihofizičku kondiciju to je prvi razlog zašto biste se trebali baviti najzdravijom aktivnošću na svijetu. Zbog stresa atrofiraju mišići, stvara se napetost i čvorovi u leđima zbog kojih se ljudi grbe. Osim što previše sjede, ljudi s vremenom sjede sve nepravilnije jer postupno slabe muskulaturu, trbuh i leđa, opterećujući donja dva kralješka, a vratni kralješak neprestano guraju prema naprijed buljeći u monitor. Ako ste u toj skupini, trebali biste se što prije odlučiti za hodanje, posjetiti sportskog liječnika i testirati snagu, odnosno slabost mišića. Odlučiti se za hodanje, a zbog slabosti mišića biti nespremni za tu aktivnost može biti kontraproduktivno. U takvom je slučaju nužno ojačati mišiće, što se za najgore slučajeve radi pod nadzorom fizioterapeuta, a u manje zapuštenim slučajevima uz trenera za fitnes. Kad ste fizički spremni krenuti hodati, prvo trebate investirati u kvalitetne tenisice za džoging kako biste što manje trošili zglobove. Ljudi uglavnom hodaju po betonu pa svakim korakom nastaje mikroudarac u petu koji se prenosi na gležanj, koljeno i kuk.

Hodati treba iz trbuha
Ako ste pogrbljeni, hodanjem ćete s vremenom ojačati mišiće, steći kondiciju i držati se uspravnije. Stručnjaci za sportsku medicinu savjetuju da se sami ispravljate prilikom hodanja, preporučuju pogled držati ravno ili na nekoliko metara od sebe kako se ne biste grbili u vratu i leđima. Hodanje zahtijeva rad svih kostiju tijela i mišića, međutim ako ne hodate pravilno, opterećivat ćete kukove i donji dio tijela. Slikovito rečeno, treba “hodati iz trbuha”. Trbuh i leđa su potporni stup tijela pa prilikom hodanja ne treba opustiti mišiće trbuha jer biste time dodatno opteretili kralježnični stup. Od hodanja neće biti koristi ako ne hodate dovoljno brzo da biste povećali broj otkucaja srca na određenu razinu, što ovisi o težini, godinama i tjelesnoj kondiciji. Stoga kada odlučite rekreativno hodati, nemojte povesti susjedu s kojom ćete brbljati i time trening pretvoriti u šetnju. Za početak je dovoljno deset minuta hodanja na dan, a zatim postupno trebate dodavati po pet ili deset minuta uz tempo kojim se zadišete, ali ne ostajete bez daha. Prvi cilj treba biti stvaranje navike svakodnevnog hodanja. Rekreativcima stručnjaci preporučuju 30 minuta hodanja na dan brzinom kojom se možete zadihati, ali istodobno možete razgovarati. Ako vam je cilj kardiovaskularni trening, možete ostati na istoj minutaži, ali pojačati tempo tako da se zadišete, ali ne ostajete bez daha. S vremenom rute mogu biti sve duže i intenzivnije.

Uz pomoć štapova

Nordijsko hodanje
Kada dostignete određenu dužinu i brzinu hodanja, sljedeći korak može biti hodanje uzbrdo, planinarenje ili nordijsko hodanje. Nordijsko hodanje je hodanje sa štapovima koji su vrlo slični skijaškim štapovima. Ovaj oblik rekreacije ima sve više poklonika diljem Hrvatske pa ste vjerojatno već imali priliku nekoga vidjeti kako nordijski hoda. Zbog uporabe štapova kojima se potrebno odgurivati dižući ih od tla u velikoj mjeri rade mišići leđa, ruku i trbuha. Stručnjaci za nordijsko hodanje kažu da je potrebno naučiti kako upotrebljavati štapove “da ne biste njima lamatali napamet i dobili upalu mišića tamo gdje ne biste trebali”. Nordijskim hodanjem troši se više energije, a srce radi 15 otkucaja brže nego pri normalnom hodanju. Stručnjaci ističu kako se uporabom štapova smanjuje opterećenje donjeg dijela tijela pa ga preporučuju osobama koje imaju slabija koljena i gležnjeve. Što god odabrali, bitno je da se krećete. Mnogi su zbog učestaloga korištenja tipkovnice gotovo zaboravili pisati. Ne bi bilo dobro da zbog liftova i automobila zaboravimo hodati.

Liječnik o hodanju

Idealna rekreacija za srčane bolesnike
Ako se poželite baviti nekom tjelesnom aktivnošću, najbolje je započeti s hodanjem. Za osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila hodanje je idealna tjelesna aktivnost jer umjereno stimulira rad srca, proširuje krvne žile i poboljšava protok krvi. Ako ste do sada vodili “sjedilački” život, nikako nemojte naglo uskakati u dvorane za fitnes jer to može biti opasno za zdravlje.

Infarkt prijeti sve mlađima
Opasnost od srčanog infarkta najviše prijeti osobama u dobi između 50 i 60 godina, ali sve se češće javlja i u mlađoj dobi. Hodanjem u prirodi pomažete tijelu, rasterećujete duh i možda ponovno osjetite da ste dio prirode od koje ste se toliko otuđili. U konačnici, hodanje je dostupno svakome i kao sve najvrednije stvari u životu potpuno je besplatno, kaže Tanja Ban, dr. med.

Narančasta ribica

‘CSR projekti doista mogu donijeti pozitivne promjene, potaknuti empatiju i graditi tolerantnije društvo’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak