Dogovor hrvatskog i crnogorskog premijera Ive Sanadera i Mila Đukanovića da se pitanje granice između dviju država na poluotoku Prevlaci riješi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, aktualizirao je u Crnoj Gori priče o postojanju prirodnog plina i nafte na tom području. Moguće otkriće nalazišta dodatno bi zakompliciralo dogovor o razgraničenju između Hrvatske i Crne Gore. Direktor Geološkog zavoda Crne Gore Vladan Dubljević kaže da svi podaci o eventualnom energetskom nalazištu na Prevlaci datiraju iz 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. Prema njegovim tvrdnjama, teško je govoriti ima li kod Prevlake nafte i plina. Da bi se došlo do tog odgovora, kaže Dubljević, u idućih pet godina, koliko bi trajala dodatna istraživanja, trebalo bi još dosta toga učiniti da bi se s kakvom-takvom pouzdanošću moglo utvrditi postoje li oko Prevlake osnove za komercijalno isplativo korištenje rezervi nafte i plina. Prva istraživanja podmorja Prevlake počela su prije gotovo četiri desetljeća kada je na bušotini između rta Prevlaka i uvale Tršte, nakon seizmičkih istraživanja, na dubini od 3600 metara pronađen plin. Nakon toga bilo je samo povremenih, ali ne i ozbiljnijih istraživanja. Činilo se da će se u ozbiljniji posao krenuti početkom 2000. godine kada je kotorski Jugopetrol zaključio ugovor o zajedničkom istraživanju Prevlake s britanskom naftnom kompanijom Star Petroleum. Ugovor između Jugopetrola i Star Petroleuma bio je tipa “joint venture”. Međutim, niti taj ugovor nije mnogo promijenio u istraživanju nafte i plina budući da se više trgovalo i planiralo nego konkretno radilo. Potom je Star Petroleum svoj udjel u istraživanju podmorja Prevlake od 51 posto prodao kompaniji Meduza koja posluje kao filijala glasovite tvrtke Ramco energy i grčkom Helenic Petroleumu koji je u međuvremenu postao većinski vlasnik kotorskog Jugopetrola uz pravo da se pridruži poslu nakon istraživanja.

Država Crna Gora u više navrata prijetila je da će zbog pasivnosti Helenic Petroleumu oduzeti prava na istraživanju podmorja Prevlake, ali to ipak nije ostvarila. U takvoj poziciji posao istraživanja gotovo da nije odmakao od početka. Nekadašnji ministar ekonomije u vladi Crne Gore Predrag Bošković, koji se za vrijeme ministarskog mandata detaljno bavio pitanjima istraživanja nalazišta plina i nafte na Prevlaci, tvrdi da priče da na tom lokalitetu postoje velike količine nafte i plina ipak nisu realne. Međutim, dodao je da je područje Prevlake daleko od toga da se može označiti kao istraženo i da se može dati konkretna potvrda da u njemu zaista postoje rezerve prirodnih nalazišta. Direktor Geološkog zavoda Dubljević navodi da su opravdanja svih dosadašnjih istraživača za neizvršavanje ugovorenih obveza na istraživačkim blokovima Prevlaka 1 i 2 obrazlagana nedefiniranošću međunarodne granice između Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci. Bivši ministar Bošković je uvjeren da će Hrvatska i Crna Gora kada je riječ o ekonomskim interesima naći kompromisno rješenje. On kaže da bi u slučaju da se potvrde predviđanja crnogorske strane da na Prevlaci postoje značajna nalazišta plina i nafte Crna Gora i Hrvatska znale to iskoristiti u obostranom interesu. Prema Privremenom protokolu iz 2002. godine, Hrvatska upravlja kopnenim dijelom Prevlake i morskim pojasom ulaza u Boku u dužini od 500 metara. Dio morskog akvatorija uz lijevu obalu poluotoka proglašen je ničijim morem, dok Crna Gora kontrolira ulaz u Bokokotorski zaljev.