Oglašivačko tržište u Hrvatskoj lani je bilo teško 1,5 milijardi kuna, ili 10 posto siromašnije nego 2011., a trend smanjenja proračuna za oglašavanje nastavit će se, čini se, i ove godine. Povećanje budžeta za oglašavanje može se očekivati tek kad je riječ o oglašavanju na internetu i televiziji, no tisak će i dalje, za najveći broj oglašivača, biti najkorišteniji tradicionalni medij.

Pokazalo je to istraživanje tvrtke inspiracija.com u kojem je sudjelovalo 312 tvrtki iz Hrvatske. Ispitanici su u njemu odgovorili kakvi su im planovi za oglašavanje u 2013. i 2014. te kako namjeravaju koristiti internet za razvoj poslovanja. Najveći broj tvrtki oglašavat će se putem interneta, a razlog tome je velik broj besplatnih načina reklamiranja na internetu, poput društvenih mreža, formu, blogova, ili e-mailova. No, nakon interneta, gdje bi udio oglašivača trebao dosegnuti 34 posto, najkorišteniji oglašivački medij u 2013. bit će tiskovine, u kojima se ove godine planira oglašavati čak četvrtina ispitanih oglašivača. Vanjske površine planira koristiti 17 oglašivača, dok će radijsko oglašavanje koristiti njih 10 posto.

Konačno u trendu
Čak 72 posto oglašivača povećat će budžete za internetsko oglašavanje, a razlog tome najvjerojatnije su manji troškovi, ali i sve veća popularnost interneta i porast broja njegovih korisnika. Usto, oglašavanje na internetu podrazumjeva i interaktivnost, odnosno komunikaciju s potrošačima te njihovu lakšu segmentaciju. Istraživanje je pokazalo i kako 36 posto tvrtki u 2014. planira uložiti više novca u televizijsko oglašavanje nego ove godine, a 45 posto ispitanih te će budžete ostaviti na jednakoj razini. Povećanje ulaganja u tisak, kao i u vanjske površine, očekuje 21 posto oglašivača, dok će njih 24 posto povećati oglašavanje na radiju. "Vjerujem da nakon preslagivanja proizvodnih portfelja u ovoj godini i definiranja tržišnih ciljeva i prioriteta u kontekstu ulaska u EU brojne kompanije planiraju povećati ulaganje u komunikaciju. Internet je posebno zanimljiv u kontekstu informiranja kupaca na velikom europskom tržištu, jer za većinu je hrvatskih kompanija to jedini kanal koji sebi mogu priuštiti. No, i izvan lokalnog konteksta, sadašnjost i budućnost našeg biznisa dobrim je djelom on-line, što se i dalje nije adekvatno valorizirano udjelima u bužetu i svake se godine postoci mjenjaju u korist interneta", komentira Davor Bruketa, direktor u agenciji Bruketa&Žinić OM. On-line aktivnosti, napominje, vrlo su često temelj komunikacijske kampanje, dok svi ostali kanali služe za potporu. Naime, unatoč rastu broja korisnika interneta, hrvatske tvrtke dosad oglašivački nisu pratile taj trend. Ranija istraživanja pokazala su da je prosječan udio oglasnih budžeta namijenjenih internetskom oglašavanju u Hrvatskoj bio tek između šest i sedam posto. Hrvatska je, usto, jedina među zemljama u Europi koja je u 2012. bilježila pad vrijednosti tržišta internetskoga oglašavanja, dok je prosječan rast u Europi bio 12 posto, gdje je vrijednost tržišta internetskoga oglašavanja bila 24,3 milijarde eura. "Značaj interneta još se ne iščitava iz raspodjele marketinških budžeta i to će se polako mijenjati", zaključuje Bruketa. 

Direktni i jeftini
Kad je riječ o alatima, e-mail i newsletter ove će godine biti najkorišteniji on-line formati komuniciranja s tržištem. Kao oblik direktnog marketinga, ti su alati oglašivačima uglavnom besplatni, a omogućuju im i personalizirane poruke. Ipak, među komercijalnim formatima on-line oglašavanja najviše oglašivača planira koristiti plaćene ključne riječi (61%), a sve veću ulogu u marketinškim budžetima imaju i društvene mreže. Njihove prednosti, prema istraživanju, ove godine planira koristiti 65 posto tvrtki, što je za osam posto više nego prošle godine. Bannere kani koristiti polovica tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju. Najmanju važnost u internetskom oglašavanju ima pak oglašavanje u videoigrama, koje će za komunikaciju pokušati iskoristiti tek četiri posto tvrtki, a sedam posto ih uopće ne planira koristiti se internetom za komunikaciju s tržištem. Web stranice ima 71 posto tvrtki iz istraživanja, a njih 45 posto i dalje će ih razvijati.