Kad je potpredsjednik Vlade Damir Polančec ovotjedno potpisivanje sporazuma o proširenju Cefte na preostale zemlje obuhvaćene pojmom jugoistočna Europa ili zapadni Balkan prozvao pobjedom hrvatske diplomacije, mnogima se takva karakterizacija učinila predimenzioniranom. Događaj je većinu javnosti, naime, ostavio potpuno ravnodušnima. Rezultate samita Cefte u Bukureštu mediji su registrirali vrlo formalno, a potpuno su izostale očekivane kritike pojedinih stranaka, poput HSS-a čiji su čelnici po otvaranju pregovora Vladi upućivali dramatične apele da ne srlja u Ceftu kao guska u maglu. S druge strane malo je bilo i onih koji su nakon napornog posla dijelili zadovoljstvo s uskim krugom ljudi iz državne administracije i gospodarstva koji su bili angažirani na pregovorima.
Njima se, međutim, kao uostalom i nekolicini naših sugovornika koji su sa zanimanjem pratili proces što se intenzivno odrađivao zadnjih pola godine, nije činilo da je potpredsjednik Vlade dosad obavljenom poslu dao preveliko značenje. Treba se, komentirao je jedan od njih, samo sjetiti okolnosti pod kojima se priča prošle zime otvorila, odnosno realne mogućnosti ostvarenja plana Europske komisije o stvaranju zone slobodne trgovine na prostoru nekadašnje Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija, a uz malen interes inicijatora da odnosi među budućim članicama budu uređeni kao što je to uobičajeno u interesnim trgovinskim asocijacijama. Prvi uspjeh, kako podsjećaju, bilo je modificiranje takvog oblika suradnje inicijativom premijera Ive Sanadera za proširenjem organizacije pred odumirenjem Cefte na predviđene zemlje, ali i na Moldaviju, te, ovisno o mogućnostima i Ukrajinu. Iako se i ta inicijativa tumačila tek kao alibi doskočica za umirivanje domaće javnosti, na koncu se ipak pokazala korisnom, barem za primirivanje beskorisnih rasprava o novim tvorevinama na Balkanu. Atmosferu je ipak ponovo uspjelo uzbuniti nominiranje Beograda za administativno sjedište Cefte, što je ipak brzo stavljeno sa strane.



Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu