Vrijeme Božića trebalo bi biti vrijeme sreće i blagostanja, druženja s obitelji i prijateljima no komercijalizacija i konzumerizam kojima naše društvo sve više podliježe mogu to blagdansko ozračje učiniti vrlo stresnim i depresivnim. Veselje kićenja božićnog drvca, ukrašavanje doma i darivanje vrlo lako zamjenjuje osjećaj potištenosti, pa i tjeskobe, potvrdilo je i istraživanje koje je u Francuskoj provela mrežna stranica AshleyMadison.com. Pritom se osjećaj potištenosti ne tumači strahom od samoće, nego obvezama materijalne prirode: stresom od utrke za božićnim darovima, osobito strahom da se dar nekome neće svidjeti. Oko 45 posto muškaraca i 32 posto žena priznaje da im nedostaje ideja za kupnju poklona i da nisu sigurni jesu li izabrali pravi dar. Zbog straha od razočaranja mnogi se odlučuju za već provjerene stvari kao što su miris ili poklon-aranžman, a vrlo često iz godine u godinu poklanjaju isto. Darivanje u božićno vrijeme povezano je s početkom nove godine, a korijeni darivanja u to doba sežu do starog Rima. Tada su se darivale borove grančice iz šume, a tek kasnije slatkiši, bakreni i rjeđe zlatni novčići te ostale sitnice.

Tradicionalno vs. suvremeno
Darivalo se s namjerom da godina koja slijedi bude obilna, bogata i radosna popu njezinog prvog dana. No "običaji" suvremenog doba u kojem živimo pokazuju da darovi zaista mogu biti izvor frustracija, a i ekonomski gledano mogu biti totalno promašena investicija. Tko barem jedanput nije dobio kravatu od svekrve koja se kasnije nekim čudom izgubila u mraku ormara ili porculanski servis od rođake u kojem, niti u snu, ne biste poslužili blagdanski, niti bilo koji drugi obrok.A upravo kravate i alat za kućne popravke darovi su koje Francuzi najmanje žele za Božić, dok sanjaju o putovanjima i uređajima visoke tehnologije. Prema anketi koju je Ifop proveo za mrežnu stranicu Bons-de-reduction.com, 60 posto Francuza je izjavilo da je dosad za Božić dobilo barem jedan poklon koji im se uopće ne sviđa ili ga smatraju nepotrebnim. Za 44 posto ispitanika kravata je i dalje najnepoželjnija, a iza nje su sokne (34 posto). Po drugoj anketi koju je za eBay proveo TNS Sofres, alat za kućne popravke također je pri vrhu ljestvice nepoželjnih božićnih darova.

Tako 29 posto žena i 11 posto muškaraca ne želi dobiti pod bor bušilice, čekiće i odvijače. Isto tako ni usisavači, glačala i kuhinjsko posuđe nisu visoko na ljestivici želja nježnijeg spola. No zato su i dalje najpoželjnija turistička putovanja (26 posto žena, 16 posto muškaraca), uređaji visoke tehnologije (18 posto muškaraca) i bonovi za kupnju (10 posto muškaraca, 13 posto žena). Knjige i CD-i uvijek su dobar izbor (tek 8, odnosno 7 posto razočaranih), uz uvijet da već nisu bili darovani. "Božićni darovi ne pogode često ono što priželjkuje osoba kojoj se daruje, zato su i neefikasni", pojašnjava Achim Wambach, profesor ekonomije na Sveučilištu u Kölnu. Svoju tezu profesor Wambach potkrepljuje i rezultatima istraživanja američkog profesora ekonomije Joela Waldvogela čiji su studenti u okviru istraživanja naveli iznose koje bi oni izdvojili za kupovinu darova koje su dobili za Božić. Ti iznosi bili su prilično manji od stvarnih troškova nekog dara. "Poklanjanjem se uništava i do trećine vrijednosti", kaže Wambach i dodaje bez trunke emocija: "Bez Božića bi nam bilo bolje".

Pokloniti gotovinu
Gledamo li samo iz ekonomskog kuta, daleko ekonomičnije bilo bi darivati novac uvjeren je Wambach. Jedna studija konzultantske kompanije Deloitte pokazala je da bi se oko 50 posto njemačkih građana za Božić najviše obradovalo novčanim (gotovinskim) poklonima. Ipak nije sve u novcu. To su pokazala istraživanja velikih njemačkih poduzeća. Iako iz godine u godinu rastu bonusi za zaposlenike, produktivnost stagnira. Tu važnu ulogu igra relativna usporedba s kolegama. Ako neki menadžer dobije manju premiju od kolege, onda opada njegova motivacija. Na žalost, kod božićnog darivanja doista je prisutan gubitak blagostanja. No on bi se mogao reducirati boljom komunikacijom s bližnjima, većom skromnošću, dobronamjernošću… svemu onome što Božić zaista i jesti i što bi trebao predstavljati.

Tata kao poželjan dar

Učiti od djece

Nedavno istraživanje u Velikoj Britaniji otkriva da je "tata" na 10. mjestu liste najtraženijih poklona od Djeda Mraza. Prema pisanju londonskog Telegrapha, mnoga djeca su spremna zaboraviti na najnoviji iPad, igračke, slatkiše ili kućnog ljubimca samo da bi ponovno imali oca koji će brinuti o njima. Prvo mjesto na listi najtraženijih darova, također bi moglo biti veliko iznenađenje za mnoge roditelje jer se na njemu nalazi brat ili sestra. Na drugom mjestu je pravi irvas, a na trećem živi konj, dok je na četvrtom nekako neočekivano automobil. Istraživanje koje je obuhvatilo djecu staru između četiri i 12 godina, pokazalo je da djeca najviše žele psa (5), čokoladu (6) i lizalicu (7). "Mama" je kao dar za Božić zauzela tek 23. mjesto na listi.