EN DE

Borba za natalitet kreativnim tumačenjem zakona

Autor: Ivan Pandžić
05. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Kako je Zagreb izbjegao uplatiti 33,5 milijuna kuna u državni proračun, da bi isplaćivao naknadu za novorođenčad u obliku ‘pomoći’

Točno dvije godine od uvođenja, zagrebačka mjera za poticanje nataliteta doživjet će reformu. I to da bi glavni grad na lukav način izbjegao plaćanje poreza središnjoj državi.
Zagreb je kao najbogatiji, ali stari grad, uveo isplatu dječjeg dodatka u prvih šest godina djetetova života u visini 100, 300 i 600 kuna za prvo, drugo i treće i svako sljedeće dijete.
Ove su godine međutim shvatili da ne mogu osigurati dovoljno novca, jer dok su prve godine izdvojili 12 milijuna kuna za isplatu, u 2005. morali su dati 47 milijuna, a već ove godine se iznos popeo na 67 milijuna kuna, a broj korisnika se popeo na više od 10 tisuća.
Rapidno povećanje rashoda u proračunu uslijedilo je i zato jer zagrebački dječji dodatak, za razliku od dječjeg doplatka nije oslobođen poreza na dohodak i povezanih doprinosa. Stoga se za svaku kunu koja se isplati roditeljima za djecu, jedna kuna morala osigurati i za državni proračun, kažu u Uredu za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Novo ime za doplatak
Zato će od veljače, dječji dodatak promijeniti ime i zvat će pomoć za opremu pri rođenju djeteta i umjesto da u državnom proračunu i mirovisnkim fondovima završi 33,5 milijuna kuna, proračun neće dobiti ništa. Grad će po novome jednokratno isplatiti tri tisuće kuna za prvo dijete, šest za drugo, a za treće i svako sljedeće dijete će se šest godina isplaćivati devet tisuća kuna. “Ministarstvo financija nije uslišilo naše molbe da nas oslobode plaćanja poreza za dječji dodatak, pa smo uveli mjeru na koju ne moramo plaćati porez”, kaže Miro Laco iz resornog zagrebačkog ureda. Ove godine će se uvođenjem nove mjere morati osigurati 90 milijuna kuna, dakle 23 milijuna više od planiranog, jer će se dosadašnjim korisnicima isplatiti jednokratne naplate od dvije, tri i devet tisuća kuna.
Sljedeće godine bi se osiguralo oko 54 milijuna kuna, a iznos bi prema procjenama ureda rastao za deset milijuna svake godine. Nakon šest godina, on bi se trebao stabilizirati na oko 100 milijuna kuna.
Ministarstvo financija zagrebački dječji dodatak nije oslobodilo plaćanja poreza iz banalnog razloga: u zakonu ne piše da je dodatak neoporeziv, a oni samo provode zakon, koji mogu promjeniti samo Vlada i Sabor.

Točno dvije godine od uvođenja, zagrebačka mjera za poticanje nataliteta doživjet će reformu. I to da bi glavni grad na lukav način izbjegao plaćanje poreza središnjoj državi.
Zagreb je kao najbogatiji, ali stari grad, uveo isplatu dječjeg dodatka u prvih šest godina djetetova života u visini 100, 300 i 600 kuna za prvo, drugo i treće i svako sljedeće dijete.
Ove su godine međutim shvatili da ne mogu osigurati dovoljno novca, jer dok su prve godine izdvojili 12 milijuna kuna za isplatu, u 2005. morali su dati 47 milijuna, a već ove godine se iznos popeo na 67 milijuna kuna, a broj korisnika se popeo na više od 10 tisuća.
Rapidno povećanje rashoda u proračunu uslijedilo je i zato jer zagrebački dječji dodatak, za razliku od dječjeg doplatka nije oslobođen poreza na dohodak i povezanih doprinosa. Stoga se za svaku kunu koja se isplati roditeljima za djecu, jedna kuna morala osigurati i za državni proračun, kažu u Uredu za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje.

Novo ime za doplatak
Zato će od veljače, dječji dodatak promijeniti ime i zvat će pomoć za opremu pri rođenju djeteta i umjesto da u državnom proračunu i mirovisnkim fondovima završi 33,5 milijuna kuna, proračun neće dobiti ništa. Grad će po novome jednokratno isplatiti tri tisuće kuna za prvo dijete, šest za drugo, a za treće i svako sljedeće dijete će se šest godina isplaćivati devet tisuća kuna. “Ministarstvo financija nije uslišilo naše molbe da nas oslobode plaćanja poreza za dječji dodatak, pa smo uveli mjeru na koju ne moramo plaćati porez”, kaže Miro Laco iz resornog zagrebačkog ureda. Ove godine će se uvođenjem nove mjere morati osigurati 90 milijuna kuna, dakle 23 milijuna više od planiranog, jer će se dosadašnjim korisnicima isplatiti jednokratne naplate od dvije, tri i devet tisuća kuna.
Sljedeće godine bi se osiguralo oko 54 milijuna kuna, a iznos bi prema procjenama ureda rastao za deset milijuna svake godine. Nakon šest godina, on bi se trebao stabilizirati na oko 100 milijuna kuna.
Ministarstvo financija zagrebački dječji dodatak nije oslobodilo plaćanja poreza iz banalnog razloga: u zakonu ne piše da je dodatak neoporeziv, a oni samo provode zakon, koji mogu promjeniti samo Vlada i Sabor.

Tko dobiva?
Neslužbeno se međutim moglo čuti da je Zagreb najbogatiji i treba izdvajati za porez na dohodak, a većina novca mu se vraćala kroz decentralizirana sredstva. Nije pošteno da glavni grad ne ulaže u proračun iz kojeg se financira razvoj Hrvatske i siromašniji gradovi i općine, neslužbeno se doznaje u Ministarstvu. No činjenica je da nema zakonske odredbe koja bi prisilila grad da plati porez na jednokratnu pomoć rodiljama. Ostaje samo filozofska rasprava je li država dobila ili izgubila time što Zagreb neće plaćati porez i je li pošteno što metropola koja treba biti primjer, izbjegava obvezu plaćanje zakonom propisanih davanja.
S druge strane, Zagreb je lani napokon zabilježio više rođenih nego umrlih, a Vlada se zalaže za pronatalitetnu politiku. Nema logike da je doplatak oslobođen, a dodatak nije. Kao što birokrati nisu uspjeli postići sporazum, tako će najvjerojatnije i sukob Ministarstva i Zagreba birokratski biti prešućen, jer bi ipak najveću korist trebale imati obitelji s djecom. Ali samo one u kojim bar jedan roditelj tri godine ima prijavljeno prebivalište u Zagrebu

Autor: Ivan Pandžić
05. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close