Posvećenost je ključ uspjeha u inovacijama, a upravo te posvećenosti i svijesti da inovacijama treba upravljati, kao što se upravlja financijama ili prodajom, nedostaje na domaćem tržištu, govori Matij Srzentić, osnivač i direktor kompanije Lusidea. Koliko benefita kompanijama donosi upravljanje inovacijama Srzentić je naučio radeći na Bliskom istoku, a 2020. tu je novinu odlučio dovesti u Hrvatsku osnovavši Lusideu, agenciju za upravljanje inovacijama. No ubrzo je shvatio da na tržištu nema dovoljno stručnjaka za upravljanje inovacijama, pa je s četveročlanim timom odlučio osmisliti alat koji će im olakšati poslovanje i omogućiti skalabilnost. Tako je nakon samo osam mjeseci razvoja nastao na svjetskom tržištu jedinstven AI alat Spark Innovation Hub.

Primjena je mnogo šira

No u Lusidei su shvatili da bi taj alat, koji se pokazao vrlo uspješnim u njihovom poslovanju, mogao poslužiti i drugim kompanijama. Donesena je odluka da ga stave na tržište, a pokazala se dobrom u samo 10-ak dana koliko je dostupan na tržištu. Alat, odnosno platforma, već ima 30-ak korisnika. “To je više od realnih očekivanja, ali manje od ambicija”, kaže Srzentić. No, komercijalizacija ove inovativne platforme, što često bude i najteži dio inovacijskog procesa, tek slijedi. Dobro to znaju ovi stručnjaci za upravljanje inovacijama koji su ujedno i IT profesionalci.

Ipak, komercijalizacija ne bi trebala biti problem jer je njihovo tržište cijeli svijet. Domaće, naime, tek treba naučiti zašto je važno upravljati inovacijama.

“Upravljanje inovacijama odnosi se na ciklus koji počinje s poslovnim problemom. Nastavlja se ideacijom, pa financiranjem i obukom nakon čega se dolazi do faze kada je inovacija spremna za implementaciju. Proces je to kojim se treba baviti sustavno, što tvrtke često zanemaruju, a ne bi smjele jer kao što prodajom ne upravljaju povremenom tako niti inovacijama ne bi trebale upravljati povremeno”, objašnjava Srzentić. Lusidea ima razrađen set aktivnosti koje su potrebne da bi se efikasno upravljalo inovacijama, a sada su te aktivnosti digitalizirane i dostupne putem Spark Innovation Hub platforme.

A Spark Innovation Hub, objašnjava Srzentić, sastoji se od tri stupa na kojima počiva i portfolio usluga Lusidee. To su istraživanje tržišta, razumijevanje potreba korisnika te u konačnici definiranje poslovnih modela. Platforma tako brzo i jednostavno korisniku daje uvid u trendove u tehnologiji te industrijama koje ga zanimaju. Također, omogućuje razumijevanje klijenta i shvaćanje njegovih potreba. Treći se stup odnosi na klasično upravljanja inovacijama što uključuje definiranje inovacijske strategije, uspostavu inovacijskih procesa i organizacije. Svaki od ta tri stupa sastoji se od generatora kojih je unutar platforme sveukupno 15.

Zanimljivo je što Spar Innovation Hub nije namijenjen samo korištenju u upravljanju inovacijama već pomaže u poboljšanju brojnih drugih poslovnih procesa, poput upravljanja ljudskim potencijalima, prodajom, marketingom… Korisnik, objašnjava Srzentić, vrlo jednostavno u svega nekoliko sekundi putem platforme može dobiti informacije o trendovima u njegovoj industriji. Usto, dobiva mnoštvo ideja zahvaljujući generatoru brainstorming-a. Platforma daje i informacije o potencijalu tržišta te, između ostalog, nudi rješenja za razne probleme, daje prijedloge poslovnog modela te kako potaknuti angažman zaposlenika…

Nadogradnja se nastavlja

“Za izradu tipičnog izvješća o budućim trendovima (the trend scouting report) potrebno je između dva dana i dva tjedna, ovisno o kompleksnosti teme. Koristeći Spark Innovation Hub to se vrijeme skraćuje na svega pola minute”, ističe Srzentić. No korisnici ovog alata, navodi direktor Lusidee, neće uštedjeti samo vrijeme. “Alat koji je namijenjen profesionalcima za upravljanje inovacijama, konzultantima, voditeljima proizvodnje te ljudima zaduženi za strategiju poslovanja, pomoći će u bržem i boljem razumijevanju tržišta i klijenata, a što u konačnici dovodi do boljih poslovni rezultata”, ističe.

Razvoj ovog AI alata, u koji je Lusidea do sada uložila gotovo 90 tisuća eura vlastitog novca, nije završen. Kako pristižu komentari korisnika, kaže Srzentić, tako se redizajnira i nadograđuje.

“Cilj nam je da budemo jako brzi jer je takvo i tržište. Jasno nam je da ćemo u budućnosti u ovom području, u kojem smo trenutačno pioniri, vjerojatno biti jedni od mnogih. Mi želimo biti ne samo prvi, već i najbolji na tržištu”, ističe Srzentić.

Koliko pak domaće tržište, poznato po slaboj inovativnosti, prepoznaje prednosti koje donosi upravljanje inovacijama dovoljno govori činjenica da Lusidea većinu prihoda, 90%, ostvaruje na inozemnim tržištima, najviše na onima Bliskog istoka. Doduše, omjer je nešto bolji kada je riječ o korisnicima Spark Innovation Huba jer je njih čak 50% s domaćeg tržišta.

Dobri primjeri Orbico i OTP

Unatoč nedostatku razumijevanja svih prednosti koje donosi upravljanje inovacijskim procesom Srzentić naglašava da na domaćem tržištu ipak imamo “zlatnih” primjera. To su primjerice, navodi, Orbico i OTP banka. Kako to da je distribucijska tvrtka, nasuprot brzorastućim tehnološkim tvrtkama, zlatni primjer u upravljanju procesom inovacija, pitamo Srzentića.

“IT kompanije i telekomi dobro zarađuju i ne moraju se “mučiti” inoviranjem. No, distribucijskim tvrtkama, čija je marža između dva i četiri posto, čak i malo poboljšanje u poslovanju mnogo znači”, objašnjava Srzentić dodajući da se iz tog razloga takve tvrtke inovacijama bave sustavno. Sa Spark Innovation Hubom pretvaranje ideja u konkretne poslovne rezultate, svima onima koji su svjesni važnosti inoviranja, sada će, zahvaljujući Lusidei, biti mnogo lakše i brže.