Na spomen inovacija te ulaganja u istraživanje i razvoj najčešće pomislimo na visoku tehnologiju. No i tradicionalna industrija, posebno hrane i pića, itekako ulaže u inovacije. Dapače, ta su ulaganja nužna da bi opstali na tržištu. U Jamnici plus, lideru na domaćem tržištu industrije pića, toga su itekako svjesni. Već godinama na čelu njihovog razvoja i istraživanja je Sandy Lovković, a potvrda uspješnosti rada tima koji broji 13 stručnjaka, nagrada je koju su osvojili za piće ProGame, što je bio i povod za intervju s Lovković.

Ona nam otkriva da za novim pićem postoji veliki strani interes. Sukladno tome njihove su izvozne ambicije velike. Također, uskoro planiraju plasirati još jedan novi, inovativan proizvod. Međutim, domaća inovacijska politika ne ide im na ruku. Od natječaja iz NPOO-a kojim su se sufinancirali R&D projekti tako su morali odustati jer je procedura predugo trajala. Vrijeme je u inovacijama, kaže Lovković, ključno stoga je sve procedure vezane uz R&D projekte potrebno pojednostaviti i ubrzati.

ProGame, piće koje ste izbacili na tržište prije dvije godine, ove je godine od FoodBeva dobilo nagradu u kategoriji “Best Drink Innovation”. Struka je, dakle, prepoznala ProGame, a je li i tržište?

Da bi mogli reći je li proizvod zaživio na tržištu, odnosno je li ga kupac prepoznao, mora proći period od otprilike dvije i pol godine. Ove smo godine izašli s novim pakiranjem, konkretno limenkama, da bi vidjeli kako će i ovo novo pakiranje biti prihvaćeno među potrošačima. A rezultati? Prodaja je sve veća, a imamo i sve više pohvala i to ne samo od struke već i od kupaca. Osobno smatram da je ProGame za samu Jamnicu velika inovacija. Na njegovom smo razvoju, koji je trajao dvije i pol godine, radili s gamerima – našoj primarnoj ciljnoj skupini kupaca te osluškivali njihove želje i potrebe.

Htjeli smo biti inovativni pa smo se tijekom razvoja fokusirali na prirodne sastojke i razvili poseban sustav zaslađivanja. Radi se o sustavu koji se sastoji od šećera s niskim glikemijskim indeksom koji našem organizmu daje energiju postepeno. Tako se sprječava nagli pad šećera tzv. sugar crash.

Niste rekli kako piće stoji na tržištu.

To ćemo moći reći tek na kraju godine ili početkom sljedeće. S proizvodom u limenkama smo izašli na tržište tek u ožujku i još prikupljamo podatke koje ćemo gledati u paketu s proizvodom u PET ambalaži. No, na domaćem tržištu sigurno vidimo dobre rezultate, a treba napomenuti i da smo s ProGameom, koji ima karakteristike nišnog proizvoda, okrenuti i prema izvozu, posebno što za njega postoji i velikih interes s izvoznih tržišta, a to potvrđuje i više od od 150 kontakata sa svih strana svijeta koje smo zabilježili na nedavno održanom SIAL-u, sajmu prehrambene industrije u Parizu. U kontaktu smo i s predstavnicima najveće punionice iz Dubaija koji traže upravo proizvode kakav je ProGame. Oni bi potencijalno preuzeli i punjene i distribuciju. Vrijeme će pokazati što ćemo od ostvarenih kontakata realizirati, ali takav interes je dokaz da smo razvili inovativan i drugačiji proizvod s kojim ciljamo daleko šire od tržišta Hrvatske i regije.

FoodBev Vas je nagradio zbog sustava zaslađivanja?

Tako je. Struka je prepoznala naš sustav zaslađivanja, odnosno inovativnost, čiji je rezultat piće čijom konzumacijom, i to samo jednom limenkom ili bocom, konzument kroz određeno razdoblje dobiva ravnomjernu količinu energije.

Kako točno funkcionira
vaš sustav zaslađivanja?

Upotrijebili smo palatinozu. To je prirodan šećer, niskog glikemijskog indeksa, koji se postepeno otpušta u organizmu te postepeno daje energiju. Trebalo je znanja kako bi dobili omjer prirodnog šećera kojim se dobiva efekt podizanja energije i izbjegava njezin nagli pad, a da pritom okus bude prihvatljiv tržištu. Morali smo napraviti dobar balans svih sastojaka da bi došli do takvog proizvoda.

Ovaj proizvod je rezultat razvoja i istraživanja koji se radi u pogonu Jana. Tu imate i laboratorij?

Tim se laboratorijem stvarno možemo hvaliti jer takav relativno novi razvojno-istraživački laboratoriji rijetko tko ima, s obzirom na to da tu imamo i malo pilot postrojenje u kojem u potpunosti možemo simulirati velike linije. To nam osigurava brzinu i efikasnost u razvoju proizvoda, ali i kreativnost i inovativnost, jer osim vlastitog znanja imamo i mogućnost proizvodnje u malim šaržama. Kasnije ti proizvodi prolaze određene fokus grupe te vanjska testiranja čiji je cilj utvrditi okus koji potrošači žele. Ovdje, uostalom, razvijamo proizvode za pet pogona, dva u Hrvatskoj, dva u BiH te jedan u Srbiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliko za uspješan proizvod traje proces istraživanja i razvoja?

Razvoj proizvoda je kompleksan proces pa ću iz iskustva reći da je potrebno minimalno dvije godine za razvoj novog proizvoda, kako bismo sa sigurnošću mogli reći to je kvalitetan proizvod koji će se pojaviti na tržištu.

Koliko se ulaže u istraživanje i razvoj u Jamnici?

Mislim da smo blizu prosjeka koji bilježi privatni sektor u Hrvatskoj. Razina izdvajanja za R&D u Jamnici, naravno, varira ovisno o broju i vrijednosti projekata koji su pokrenuti i fazama u kojima se oni nalaze. Primjerice, u projektu vrijednom pet milijuna eura koji je bio sufinanciran iz IRI 2 natječaja, mi smo uložili više od polovine iznosa što je visoki postotak.

A što su najveći izazovi pri razvoju novog proizvoda?

Najteže je stabilizirati okus, jer mi razvijamo proizvode u vodi, a voda je zahtjevan medij, iako se potrošačima tako ne čini. Voda sadrži različitu mineralizaciju, a svaki mineral ima svoj utjecaj na okus. Ako, recimo, radimo na razvoju proizvoda koji se proizvodi u pogonima u Hrvatskoj i BiH, recepturu moramo prilagoditi svakom pogonu zasebno jer je svaka voda drugačija. Treba spomenuti i da sve naše vode spadaju u najvišu klasifikaciju voda koja postoji u našoj industriji, a to su prirodne mineralne vode. One su među vodama tzv. šlag na torti.

Koji su proizvodi Jamnice najpopularniji na tržištu?

Svakako su to Jamnica i Jana, naše prirodno mineralne vode, a od proizvoda kojima mi razvijamo recepture, to su i definitivno ledeni čajevi. U tom smo segmentu lider na tržištu s više od 55 posto tržišnog udjela. Vrlo su popularne i naše vitaminske vode koje proizvodimo od 2016. Naša je prednost to što smo domaći proizvođač pa sami razvijamo okuse prihvatljive našim potrošačima i onima u regiji. Mi naprosto bolje poznajemo lokalne ukuse.

Kakvi su trendovi u industriji pića na svjetskoj razini?

To je definitivno održivost. Svijet ide u smjeru ekološki prihvatljivije ambalaže. Što se tiče samih proizvoda, u trendu su nutritivno kvalitetniji proizvodi. Nakon pandemije svi smo počeli paziti na zdravlje. Potrošači danas traže proizvode s manje šećera, bez umjetnih aroma i sastojaka. Kada bih trebala sumirati tri trenda koja su dominirala na ovogodišnjem sajmu SIAL u Parizu to bi bila održivost te zdravije i dostupnije namirnice. Dakle, potrošač danas želi da je sve što konzumira zdravije, ali i spremno za konzumaciju. Sve mora biti “ready to”, odnosno spremno za jesti, za miješati, za piti. Trendovi su to koji zahvaćaju ne samo industriju pića već cijelu prehrambenu industriju.

Što se tiče ambalaže industrija ima situaciju s čepovima koji se ne smiju odvajati od boce, a na što su potrošači alergični. Koliko vam je bilo zahtjevno prilagoditi se toj regulativi?

Nove čepove smo ispitivali daleko prije nego što je to bila zakonska obaveza. Morali smo napraviti mnogo testiranja da bi konačan proizvod bio dobar i kvalitetan, tako da je taj proces trajao. Jednako tako treba vremena i da se potrošači naviknu na promjene. To je jednostavno regulativa koju zahtjeva Europska unija. Tako je i za recikliranu PET ambalažu. U sljedećoj godini ćemo morati imati 25 posto recikliranog PET-a u proizvodnji, a 2030. godine 30 posto. Doći će vrijeme i da neće biti TSK folije, odnosno termoskupljajuće folije, što je folija u koju se pakira više boca. I na tome već radimo. Moramo se prilagoditi i po mogućnosti biti prvi na tržištu.

Je li regulativa ipak preagresivna?

Mislim da nije. Treba uvesti reda, ali sigurno je da financijski opterećuje kompanije, posebno s obzirom na to da su porasle i cijene sirovina. Ipak, smatram da moramo krenuti tim smjerom posebno kada vidimo što se događa s planetom. Svatko mora dati svoj doprinos, od pojedinaca do industrije.

Kako ocjenjujete državnu politiku poticanja ulaganja u R&D?

Dobro je što postoji mogućnost financiranja projekata istraživanja i razvoja iz EU fondova te mogućnost korištenja poreznih olakšica kroz Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Jamnica do sada nije aplicirala za državnu potporu za R&D projekte jer smo bili fokusirani na provođenje velikog projekta JamINNO+ koji je sufinanciran iz IRI 2 natječaja te je vrijedan više od 5 milijuna eura. Dobro je i što se izmjenama spomenutog zakona predlaže povećanje poreznih olakšica s 12,5 do 27 posto, što znači duplo veće olakšice. Ako se novim prijedlogom Zakona omoguće veće državne potpore, kompanijama će za njih biti mnogo lakše aplicirati nego na EU projekte. Na EU natječajima je, naime, prolaznost jako mala, a prijava zahtjeva mnogo administriranja i papirologije. Mi smo, primjerice, u lipnju 2020. aplicirali za naš IRI projekt, a rješenje smo dobili u kolovozu 2021. Odobrenje projekta smo čekali više od godinu dana, što je kritično za inovacije. Nakon godinu dana čekanja, inovacija više nije inovacija. Jamnica kao velika kompanija još i može izdržati čekanje i krenuti sama u realizaciju projekta, no mala poduzeća, posebno startupi, to ne mogu. Stoga će prijedlozi izmjena Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, ako zažive, biti puno bolje rješenje od EU sufinanciranja.

Planirala li se Jamnica prijaviti za korištenje poreznih olakšica?

Planira, ako zažive predložene zakonske izmjene, jer upravo pripremamo novi R&D projekt. No, takve bi projekte trebalo poticati i daljnjim sufinanciranjem iz europskih natječaja, poput recimo IRI 3 poziva. Međutim, u tom bi slučaju trebalo olakšati i pojednostaviti administraciju i postupak provedbe te ubrzati procese, posebno odobrenja projekata. Recimo, u natječaju Ciljana znanstvena istraživanja koji se sufinancira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno NPOO-a, istraživanje je trebalo trajati 36 mjeseci, a zbog kašnjenja u donošenju odluke smanjeno je i moguće vrijeme realizacije projekta te smo stoga u projekt krenuli sami, bez eventualne moguće potpore. Smatram stoga da će izmjene Zakona o državnim potporama za R&D projekte biti pozitivan pomak. Ukratko, ako želimo više istraživačko-razvojnih i inovativnih projekata, projekata koji su ključni za konkurentnost gospodarstva, sve procedure treba pojednostaviti i nadasve ubrzati.

Projektom JamINNO+ koji spominjete radili ste na razvoju novog proizvoda. U kojoj je on fazi?

Projekt je završen krajem prošle godine, a proizvod planiramo lansirati otprilike u rujnu 2025. godine. Riječ će biti o novom funkcionalnom piću koje će imati izolirane aktivne komponente te će biti u ekološki prihvatljivijoj ambalaži.

Želim napomenuti da smo na razvoju ovog proizvoda radili sa znanstvenom zajednicom: IRB-om, Institutom za medicinska istraživanja i Farmaceutskim fakultetom. Bez njih sigurno ne bi realizirali tako uspješan projekt. Stvarno smo ponosni i mislimo da će to biti dobar proizvod kojeg će prepoznati i potrošači.

Događa li vam se da inovacija na kojoj radite ipak ne uspije?

Događa, ali rijetko. Primjerice, sustav zaslađivanja smo istraživali mnogo prije nego što smo razvili ProGame piće, a stavili smo ga u ladicu i mislili smo da nikada s tim nećemo izaći na tržište.

Međutim i ta je inovacija dočekala svoj trenutak. Također, radili smo na razvoju proizvoda koji sadrže steviju mnogo prije nego što je zakonski omogućeno da stevija može biti sastojak u hrani. I to smo istraživanje držali u ladici, a kada je stevija dobila odobrenje, mi smo prvi na našem tržištu i tržištu regije imali proizvod sa stevijom. Dakle, realizacija inovacije ovisit će o trenutku, odnosno o tome je li spremna za tržište.

Koji proizvodi ipak nisu uspjeli?

Povukli smo pića pod linijom Smart koja su na tržištu bila oko dvije i pol godine. To je bio, rekla bih, proizvod ispred svog vremena kojega potrošači u tom trenutku nisu prepoznali. Možda tek sada dolazi vrijeme za njegovu reaktivaciju.

Dugo radite na razvoju novih proizvoda. Karijeru ste započeli u globalnoj kompaniji CHR. Hansen gdje ste radili na razvoju novih fermentiranih mliječnih proizvoda. U Jamnici ste od 2006., gdje rukovodite razvojem novih proizvoda. Je li danas teže razvijati nove proizvode?

Apsolutno. Sirovine su drugačije, a i želje, potrebe i ukusi potrošača su mnogo zahtjevniji. Stalno traže nešto novo i drugačije. Pritom su i mnogo educiraniji i više brinu o svom zdravlju. Prije je tržište bilo konzervativnije te si znao da s okusima jabuke, naranče i breskve ne možeš pogriješiti. No danas ti okusi nisu dovoljni. Stalno je potrebno dodavati nešto novo da bi potrošačima bili zanimljivi.

Općenito, danas moramo mnogo više ulagati, biti inovativniji i brži da bi zadržali lidersku poziciju na tržištu.