U srcu europske sigurnosne preobrazbe stoji jedno ime koje je postalo sinonim za ponovno naoružavanje Zapada: Rheinmetall AG. Ovaj njemački gigant iz Düsseldorfa doživio je meteorski uspon, dionice su mu od 2022. porasle za 1000 posto, a 2023. je ušao u prestižni burzovni indeks DAX. Pod vodstvom izvršnog direktora Armina Pappergera, tvrtka je 2024. ostvarila prihod od gotovo deset milijardi eura, dok se knjiga narudžbi penje na rekordnih 64 milijarde eura. “Počela je era ponovnog naoružavanja”, izjavio je Papperger, a Rheinmetall je postao njezin glavni pokretač.

Sklopljen posao

FOTO/VIDEO: Gotovo je, njemački div postao većinski vlasnik DOK-ING-a

Put Rheinmetalla započeo je davne 1889. proizvodnjom streljiva za Njemačko Carstvo. Tijekom Prvog svjetskog rata izrasli su u diva, no Versajski ugovor prisilio ih je na radikalnu promjenu. Vojna proizvodnja zamijenjena je civilnom, pa su iz njihovih tvornica izlazile lokomotive, poljoprivredni strojevi i pisaći strojevi. Ipak, s usponom nacističkog režima, tvrtka se kao Rheinmetall-Borsig AG ponovno vraća naoružavanju Wehrmachta, koristeći pritom i tisuće prisilnih radnika, što je tamna mrlja u njihovoj povijesti.

Nakon Drugog svjetskog rata, saveznici su zabranili vojnu proizvodnju, no osnivanjem Bundeswehra 1956. godine Rheinmetallu je dopušteno ponovno pokretanje obrambenog sektora. Prvi značajan proizvod bila je strojnica MG3, a kruna njihova poslijeratnog razvoja bio je glatkocijevni top kalibra 120 milimetara, koji je postao srce tenka Leopard 2 i globalni standard. Kako bi smanjili ovisnost o vojnim narudžbama, tijekom osamdesetih proširili su poslovanje i na automobilski sektor, stvorivši snažnu civilnu diviziju.

Prije nego što je geopolitička oluja zahvatila Europu, Rheinmetall AG funkcionirao je kao konglomerat s dva temeljna stupa: obrambenim i automobilskim. Obrambeni sektor proizvodio je borbena vozila poput Pume i Boxera, širok spektar streljiva te napredne elektroničke sustave. Iako cijenjen partner NATO vojski, poslovanje je bilo stabilno. Malo tko je mogao predvidjeti da će upravo taj segment uskoro postati motor rasta koji će zasjeniti sve ostalo i pozicionirati tvrtku kao ključnog aktera u obrani kontinenta.

Ekspanzija bez presedana

Rat u Ukrajini djelovao je kao katalizator koji je Rheinmetall lansirao u novu stratosferu, a potražnja za njihovim proizvodima, posebice topničkim streljivom, eksplodirala je. Tvrtka je pokrenula ambiciozan plan širenja proizvodnih kapaciteta neviđen od Hladnog rata. Grade se nove tvornice u Njemačkoj, Litvi, Latviji i Rumunjskoj. Akvizicijom španjolskog proizvođača streljiva Expal Systems za 1,2 milijarde eura i preuzimanjem brodogradilišta NVL (bivši Lürssenov vojni odjel), Rheinmetall se transformirao u svestranog obrambenog diva koji pokriva kopno, more i zrak. S jasnim ciljem da dosegne godišnju proizvodnju od 1,5 milijuna topničkih granata, tvrtka postavlja temelje za buduću europsku vojnu samodostatnost.

Svoju predanost Rheinmetall je pokazao i osnivanjem zajedničke tvrtke u Kijevu za održavanje i proizvodnju oklopnih vozila na ukrajinskom tlu. No, unatoč uspjehu, poslovanje prate i kontroverze, poput starih optužbi za korupciju u Indiji i kritika zbog isporuka oružja Izraelu. Istovremeno, civilni dio poslovanja suočava se sa slabijim tržištem, zbog čega je već započela konverzija nekih pogona u tvornice za obrambenu proizvodnju. U novoj eri geopolitičkih napetosti, Rheinmetall je od industrijskog diva postao strateški stup europske sigurnosti.