Tijekom 112 godina svog životnog vijeka, ‘Munjara’ nikada nije prestala s radom, čak niti za vrijeme rata

Autor: PD VL native tim , 10. srpanj 2020. u 07:00
HE Ozalj / FOTO: HEP

Tijekom 112 godina svog životnog vijeka, „Munjara“ nikada nije prestala s radom, čak niti za vrijeme rata. Posebno kod ove hidroelektrane je i to što će nakon njene rekonstrukcije sve ono vidljivo biti kao i prije 112 godina.

Hidroelektrana Ozalj 1 danas je najstarija aktivna hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te treća najstarija u Hrvatskoj od nje su starije HE Jaruga, izgrađena 1903. i HE Miljacka, 1906., obje na području NP Krka. 

Radovi u HE Ozalj / FOTO: HEP

Strojarnica HE Ozalj 1 građena je u neoromaničkom stilu i predstavlja izvanredan primjer industrijske arhitekture s početka dvadesetog stoljeća. Zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Prilikom izrade projekta revitalizacije vodilo se računa o postojećoj konstrukcijski rješenja i izgledu interijera i eksterijera. Njezina rekonstrukcija obuhvatila je zamjenu sva tri agregata: A, B i C. Također, izmijenjena je ili obnovljena elektro i strojarska oprema, kojoj je, unatoč redovnom održavanju, istekao životni vijek. Izgrađena je nova transformatorska stanica, koja je preduvjet za priključenje HE Ozalj 1 s povećanom priključnom snagom na distribucijsku mrežu. Zadržan je isti broj i tip proizvodnih jedinica, a turbine se nisu mijenjale, jer je to učinjeno prije 20 godina. Snaga im je tada povećana približno 40 posto pa su se sada mijenjali generatori, kako bi im prilagodili svoju snagu.  U završnoj fazi revitalizacije, tijekom ove godine provest će se i niz tehničkih poboljšanja koje se odnose na zaštitu od požara, zaštitu od buke, zaštitu na radu, povećanje energetske učinkovitosti i ništa manje važno, očuvanje nepokretnog kulturnog dobra. 

Snaga hidroelektrane Ozalj 1 tako je povećana s 3,3 na 4 MW, što omogućava povećanje godišnje proizvodnje za milijun kWh. Provedenom rekonstrukcijom očekivani životni vijek nove opreme bit će približno 35 godina. Vrijednost revitalizacije iznosi 60 milijuna kuna. Tijekom 112 godina svog životnog vijeka, „Munjara“ nikada nije prestala s radom, čak niti za vrijeme rata. Posebno kod ove hidroelektrane je i to što će nakon njene rekonstrukcije sve ono vidljivo biti kao i prije 112 godina. 

HE Gojak / FOTO: HEP

Uz HE Ozalj te HE Lešće, na području Karlovačke županije nalazi se i HEP-ova hidroelektrana Gojak, koja je smještena u blizini Ogulina. HE Gojak koristi vode dviju ponornica, Zagorske Mrežnice i Ogulinske Dobre. Krajem prošle godine u hidroelektrani Gojak završeni su radovi na posljednjoj, trećoj etapi revitalizacije. Nakon zamjene generatora A i B proveden je njihov pokusni rad te je obavljena zamjena generatora C. Nakon pokusnog rada i tog dijela postrojenja i obavljenog tehničkog pregleda dobivena je uporabna dozvola za cjelokupnu rekonstrukciju strojarnice HE Gojak, čime je završena i posljednja faza njezine revitalizacije. U sklopu revitalizacije, zamijenjeni su blok transformatori većih snaga, sustavi upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije te sustavi uzbude generatora, kao i sve tri turbine, kojima su poboljšane energetske karakteristike te je rekonstruirano 35 kV postrojenje. Po završetku opsežne revitalizacije, vrijedne oko 100 milijuna kuna, snaga HE Gojak povećana je s 48 na 57 MW.  Hidroelektrane kao obnovljivi izvor energije
HEP-ove hidroelektrane su obnovljivi izvor energije i bez ulaganja u njih ne mogu se postići ekološki ciljevi. Osim povećanja snage, revitalizacija hidroelektrana doprinosi povećanju proizvodnje i stupnja iskoristivosti elektrane te smanjenju troškova održavanja i rizika od većih kvarova i dugotrajnijih zastoja u radu.  

Na takvim ciljevima i očekivanim koristima temelji se ukupan ciklus revitalizacija hidroelektrana, koji provodi Hrvatska elektroprivreda, kao jedan od stupova realizacije obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. Naime, HEP-ove su hidroelektrane u prosjeku starije od 40 godina, a neke su stare više od jednog stoljeća. Zato je važno redovno ulagati u rekonstrukciju i zamjenu dotrajale opreme novom na razini zadnjih tehnoloških i tehničkih rješenja te u revitalizaciju objekata.  

Ciklus revitalizacija započeo je 2012. godine te je do danas investirano oko 1,4 milijarde kuna. Do 2030. HEP planira uložiti još 2,2, milijarde kuna. Hrvatska industrija u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluje u svim aktivnostima na održavanju i investicijama u postojeće hidroelektrane: građevinski radovi, isporuka i montaža generatora, transformatora, sustava upravljanja, nadzora i automatizacije, ugradnja kabela i druge. Jedina je iznimka isporuka turbina za koje nema proizvođača u Hrvatskoj. Ipak, i na samom održavanju turbina i turbinskih sklopova, opet su u velikoj mjeri uključene hrvatske tvrtke. 

Tim se zahvatima postiže unaprjeđenje tehnološkog procesa i modernizacija opreme, često uz uvođenje procesne automatike i daljinskog upravljanja, a sve s ciljem povećanja raspoloživosti elektrana za potrebe elektroenergetskog sustava, produljenja životnog vijeka hidroelektrana te smanjenja troškova održavanja i vođenja pogona. Ukupno kao rezultat investicijskog ciklusa u rekonstrukciju, dogradnju i revitalizaciju postojećih hidroelektrana HEP očekuje godišnje povećanje proizvodnje od oko 380 milijuna kilovatsati i ostvarenje dodatnih 160 megavata nove snage. Za usporedbu, jedna hidroelektrana te snage bila bi šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama.  

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om 

New Report

Close