Profitabilnost kompanija kaskat će za oporavkom gospodarstva

Autor: Tomislav Pili , 29. rujan 2020. u 22:00
foto: pixabay

Zbog korone i mora negativnih posljedica, osobito stope nezaposlenosti kakva
nije viđena od Velike depresije, kućanstva će opreznije trošiti, investicije visjeti o koncu…

Kada su najveće svjetske kompanije podvlačile crtu pod poslovnu 2019. godinu, s oprezom su gledale u 2020., iako je mogućnost pojave globalne zarazne bolesti tada postojala samo u ponekim filmskim scenarijima. Makroekonomski pokazatelji već su lani upućivali na usporavanje ekonomske aktivnosti u vodećim svjetskim gospodarstvima, ali je unatoč tome profitabilnost kompanija iz sastava Fortune 500 liste dosegla rekordne razine.

Operativna dobit 500 američkih kompanija koje čine burzovni indeks S&P 500 lani je dosegla 1,3 bilijuna dolara, što je čak 44 posto više nego 2016. godine. U istom razdoblju dobit kompanija s Fortune 500 liste porasla je s 890 milijardi dolara na 1,2 bilijuna dolara, što je najviši iznos ikada zabilježen za tu skupinu kompanija. Skok profitabilnosti i ne treba čuditi s obzirom na to da je u četvrtom tromjesečju prosječna operativna marža iznosila 11,4 posto što je tri postotna boda više od medijana za proteklo desetljeće. Navedena dva mjerila, S&P 500 i Fortune 500, u mnogome se preklapaju. Svake godine oko 330 kompanija iz S&P-a 500 uvršteno je i na Fortune 500 listu na kojoj se nalaze i kompanije čijim se dionicama ne trguje na burzi.

Pažljiviji pogled u 11 sektora koji čine S&P 500 pokazuje da je glavnina rasta profitabilnosti zasluga malog broja različitih branši. Primjerice, od 2016. do 2019. udjel dobiti koju je ostvarilo 66 financijskih institucija iz S&P-a 500 – predvođenih bankama JP Morgan i Bank of America – skočio je s 18 na 25 posto.

29 Posto

past će ove godine dobit po dionici kompanija iz sastava S&P-a 500, prpognoziraju analitičari Bank of America Merrill Lyncha

Osim toga, udjel sektora komunikacijskih usluga, kategorije koju čine 26 kompanija, među njima i Facebook, Alphabet i Comcast, doslovno se utrostručio, s 3 na 10 posto. Podsjetimo, tehnološki sektor ključan je za Wall Street, s obzirom na to da sudjeluje s četvrtinom udjela u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji. S druge pak strane, udjeli sektora poput industrije ili robe široke potrošnje – drugim riječima “starih industrija” – pao je sa 30 na 24 posto. Najveći uteg u tom je segmentu došao od sektora industrije koji je u četvrtom tromjesečju zabilježio pad profitabilnosti od 10 posto, ponajviše zbog problema Boeinga, Forda i General Motorsa. Podsjetimo, proizvođače automobila pritisnuo je pad prodaje dok je Boeing morao suspendirati proizvodnju svojeg ključnog modela 737 MAX nakon dvije nesreće kojima su uzrok bili tehnički nedostaci.

Neslavan rekord

Valja naglasiti kako je lanjski rast profitabilnosti ostvaren u okružju najnižeg rasta globalnog gospodarstva od svega 2,3 posto. Prema podacima Ujedinjenih naroda, radi se o najnižoj stopi ekonomskog rasta u svijetu od prethodne ekonomske krize 2008./2009. godine. Štoviše, usporavanje ekonomskog rasta zabilježeno je u svim vodećim gospodarstvima i svim regijama svijeta, osim Afrike. Prema izvješću UN-a, usporavanje rasta globalnog BDP-a došlo je usporedo s oštrim usporavanjem međunarodne trgovine uslijed trgovinskih tenzija te pada proizvodne aktivnosti. Ekonomsko usporavanje u četvrtom se tromjesečju odrazilo na kompanije s obje strane Atlantika. U takvim okolnostima kompanije iz sastava S&P-a 500 zabilježile su rast profitabilnosti od 3,2 posto, dok je među kompanijama iz europskog STOXX 600 indeksa ostvaren minus od 0,2 posto.

Iz sastava STOXX 600 najlošije su prošli proizvođači automobila koji su zabilježili pad dobiti od 27 posto uslijed nižeg prodajnog volumena i viših troškova razvoja, poput čistijih tehnologija te autonomnih vozila. S druge strane, najizraženiji rast profitabilnosti bilježio se sektor luksuzne robe, od 14 posto, unatoč tadašnjim političkim nemirima na jednom od ključnih tržišta, Hong Kongu. Od ostalih europskih sektora valja naglasiti poboljšanje u sektoru robe široke potrošnje s plusom od 7 posto, zatim zdravstvenoj njezi za 4 posto te industriji za 5 posto.

Nepovoljna makroekonomska slika lani se počela odražavati na tehnološke kompanije, sektor koji se ove godine uvjerljivo najbolje snašao u uvjetima “pandemijskog
 gospodarstva”.

Uoči četvrtog tromjesečja, 29 tehnoloških kompanija iz SAD-a objavilo je upozorenje o padu profitabilnosti, što je 45 posto iznad petogodišnjeg prosjeka. No, izbijanje pandemije rezultiralo je velikim skokom potražnje za digitalnim uslugama koje omogućuju rad ili kupnju iz udobnosti (i sigurnosti) doma. Primjerice, operativna dobit Microsofta u prvom je tromjesečju ove godine skočila za 25 posto uslijed potražnje za njegovim uslugama. Međutim, skok profitabilnosti tehnološkog sektora neće biti dovoljan da ublaži dvoznamenkasti pad dobiti američkih kompanija u ovoj godini. Analitičari Bank of America Merrill Lyncha prognoziraju da će u 2020. dobit po dionici kompanija iz sastava S&P-a 500 pasti 29 posto.

Marže na silaznoj putanji

Nekoliko je razloga za takva predviđanja. Prvi je što će profitabilnost kompanija kaskati za oporavkom gospodarstva, ponajviše zbog promjena u osobnoj potrošnji i ulaganjima kompanija kada kriza završi. Zbog stope nezaposlenosti koja nije viđena od Velike depresije prije gotovo stotinu godina, kućanstva će opreznije trošiti. S druge strane, menadžeri kompanija, uvidjevši da dobar dio radne snage bez problema može raditi od doma promislit će o potrebi unajmljivanja velikih uredskih prostora. A to će spustiti prinose koje donose komercijalne nekretnine. K tome, zrakoplovni prijevoznici sporo će se vraćati na predpandemijske razine, ponajviše zbog očekivanog smanjenja poslovnih putovanja. Dok će se turistička putovanja vjerojatno vratiti na prethodne razine, videosastanci umanjit će potrebu za poslovnim putovanjima, ocjenjuju analitičari Bank of America.

Drugi je razlog smanjenje marži. Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa, izjavio je za Fortune kako prognozira mnogo manju profitabilnost prodaje na inozemnim tržištima koja je prošle godine činila 40% ukupnih prihoda kompanija iz S&P-a 500. Kako je naglasio, kineski ekonomski rast je usporio, a Europa i rastuća tržišta vjerojatno će se mnogo sporije ekonomski oporavljati od SAD-a. U tom kontekstu ne iznenađuje što je više od stotinu kompanija iz sastava S&P-a 500, koje uobičajeno objavljuju očekivanja poslovnih rezultata za tekuću poslovnu godinu, najavilo kako ove godine neće objaviti takva predviđanja. Među tim su kompanijama i Intel, IBM te Kimberly-Clark. Naime, s obzirom na neizvjesnost koliko će pandemija koronavirusa još trajati, a time i kako će utjecati na poslovanje, poslovne je rezultate praktički nemoguće precizno prognozirati.

Komentirajte prvi

New Report

Close