Damir Opsenica, direktor BeeIN-a govori o izazovima digitalizacije, uspoređuje domaće i slovensko tržište i izazove tržišta te otkriva kako planiraju surađivati sa startup scenom i koji su im daljnji planovi.

BeeIN je prvi slovenski operator posvećen digitalizaciji industrije, što to konkretno znači? Na koje ste prepreke naišli do sada na ovim tržištima?

U tom je možda najveća razlika između BeeINa kao digitalnog mobilnog operatera i drugih nacionalnih operatera. Mi se pozicioniramo samo za digitalizaciju industrija, segmente energetike, logistike i na pametnih tvornice. To su modeli koje smo već početkom godine pozicionirali u Sloveniji.Vidjeli smo, analizirali smo tržišta u kojima bi digitalizacija 5G-a najviše pridonijela i ta tri segmenta industrije su ona koju smo izolirali i na koja smo se fokusirali.

Ono što je za nas karakteristično jest da ovo nije prvi put da radimo ovakvu stvar. Naši osnivači su u prošlosti napravili Simobil koji je kasnije postao dio A1 te su se odlučili, da sa svojim desetogodišnjim iskustvom u digitalizaciji globalne industrije (Iskratel i S&T) kreiraju novi poslovni entitet, mobilnog operatera području Centralne Europe i za sada smo prisutni u Sloveniji i Hrvatskoj.

Što se tiče konkretnih izazova koje susrećemo je to prije svega prilagođavanje na promjenu, mind set rasta vs. mind set optimizacije i je li moguće oboje istovremeno. Dosta često imamo problema s regulacijom koja može utjecati na brzinu digitalizacije.

Ono što vidimo da je zajedničko i Sloveniji i Hrvatskoj su pomanjkanje ljudi i znanja, odnosno izazov za obrazovni sustav koji bi ih dovoljno brzo mora kreirati i gospodarstva koje ih mora katalizirati.

Kako potencijal pete generacije telekomunikacijskih sustava ili 5G implementirati u našu regionalnu digitalnu ekonomiju i industriju, je li to izazov u ovom desetljeću? Gdje vidite prostor za napredak?

To je izazov, ali svaka nova tehnologija koja dođe na tržište je zapravo izazov. Tu postoji strah od novog, strah od promjene. S druge strane, često se dešava da svaka nova tehnologija postaje odgovor na sve probleme i onda imate jedan kleš. Nešto moraš, a s druge strane se toga bojiš.

Treba reći da je 5G čekić, ali nije sve čavao, odnosno 5G ima primjenu u industrijama koje zahtijevaju posebne primjene. Recimo ako trebate povezati puno uređaja ili ako pak imate puno pokretnih uređaja u industriji tu 5G ima svoje mjesto i može pomoći.

Ostaje pitanje kako prevladati taj početni strah, on se nabolje prevlada edukacijom i razgovorima sa stručnjacima jer postoji puno ljudi koji znaju puno o 5G-u i kako vam može pomoći proizvodnji i industriji. Nakon toga slijedi prva faza.

Ono što volimo reći, kod prvog koncepta treba naći niše gdje se može implementirati ta tehnologija, gdje možete na jednostavan način pokazati njezinu korist i dobiti prve pozitivne rezultate. Kad to napravite strah od promjene i nove tehnologije jednostavno nestane.

Vidite benefite te potom krećete s većom implementacijom što neminovno vodi do povećanja poslovnih rezultata. Treba gledati korištenje 5G ne kao 5G povezivost gigabitne brzine već kao platformu na kojoj se može implementirati digitalno rješenje.

Kako implementirati 5G u industriju kada još uvijek raspravljamo o tome koju mi zapravo industriju imamo?

5G industrija, 4.0 digitalna transformacija, to su sve fraze kojima se barata u medijima i u stručnim člancima. Treba gledati to s pragmatične strane – imam poslovni proces, imam proizvod, imam problem kojeg treba riješiti. Idem pristupiti rješavanju tog problema i zato tražim rješenja na tržištu.

Ono što je definitivno, moramo krenuti naprijed, moramo koristiti nove tehnologije i svaki poduzetnik i vlasnik bilo kakve proizvodnje ili tvornice, a i državni aparat treba gledati kako što efikasnije raditi. Efikasnije je danas pojam koji je usko povezan s digitalizacijom.

Na javnoj dražbi koju je proveo HAKOM dobili ste regionalne dozvole za rad radijskih frekvencija radi pružanja 5G komunikacije. Odlučili ste se za Ličko-senjsku županiju te Požeško-slavonsku županiju. Zašto ste baš u tim hrvatskim županijama odlučili investirati? Imate li u planu i neke nove županije?

Generalno ovo što mi govorimo sad je digitalizacija industrije, digitalizacija kroz 5G, a kako će se i kojom brzinom kretati, nama omogućava jako dobru poziciju upravo za ove dvije regije. Ove su regije trenutno možda najnerazvijenije i trebaju najviše vremena da se dogodi industrijalizacija kroz digitalizaciju i tehnologiju.

Ovo što mi radimo i primjene koje hoćemo pokazati, mislimo da su realno da se dogode u nekom vremenskom intervalu od 1 do 3 godine u tim regijama. Interes je s HAKOM-om surađivati i dalje te ćemo u sljedećih godinu dana odraditi testiranje tržišta te na osnovi toga se pojaviti na sljedećim frekvencijskim aukcijama da bi mogli proširiti naše djelovanje unutar Hrvatske.

Mi na svako tržište na koju ulazimo, ulazimo dosta otvoreno pa tako i u Hrvatskoj. Interes nam je da se povežemo s lokalnim kompanijama koje imaju što za reći na tome području i da napravimo proizvod globalnog značaja.

Hoće li i kako 5G zapravo transformirati Regionalni telekomunikacijski krajolik. Imate li neke dobre svjetske primjere?

Digitalizacija zapravo stvara radna mjesta jer ono što pokazuju primjeri je da kada implementirate novu tehnologiju i automatizirate procese onda imate i povećanje proizvodnje za što vam treba i više ljudi. Digitalizacija stvara radna mjesta i tako u pozitivnom smislu mijenja društvo, a s druge strane, korištenje digitalizacije je »sustainable« jer trošite manje prirodnih resursa.

Telekomunikacije su proteklih nekoliko godina imale smireni rast, ali s daleko manjim profitom nego što su druge digitalne industrije. Telekomunikacije će se morati mijenjati i kreirati nove ekosisteme, poslovne modele i vrijednosti. Najviše primjera dobre prakse primjećujemo u Europi u Skandinaviji i Njemačkoj te u azijskim zemljama. Tamo je najviše napretka vidljivo upravo u segmentima kojima se mi bavimo tako da smo optimistični u vezi primjene istih u Sloveniji i Hrvatskoj.

Drago nam je da je HAKOM primijenio primjere dobre prakse iz europskih zemalja i dozvolio da se frekvencije dodjeljuju i lokalno te time omogućio pojavljivanje novih igrača na tržištu koji mogu ponuditi nove usluge na drugačiji način.

Izjavili ste da vidite sinergiju s dinamičnom startup scenom u Hrvatskoj. Kako konkretno vidite tu sinergiju. Kakva je iz vašeg dosadašnjeg iskustva naša startup scena i gdje vidite potencijalne suradnje u budućnosti?

Prva zadaća BeeIN zapravo bila je stvoriti mrežu odnosno eko sistem partnera. Mi želimo digitalno rješenje implementirati zajedno s našim partnerima u ovom velikom svijetu. Svatko ima svoje znanje i sposobnosti i bitno je to spojiti i implementirati nova digitalna rješenja.

Budući da smo i mi mali i da za sebe volimo reći da njegujemo startup mindset vidimo se u partnerstvu s malim partnerima koji su brzi i fleksibilni želimo nastupiti na tržištu te u sto kraćem vremenu pokazati upotrebu 5G-a. Hrvatska 5G startup scena je jaka, posebno u ICT segmentu.

Potrebno je konstantno stvarati nove izazove koje startupi mogu rješavati i educirati ih o dugoročnim poslovnim i tehnološkim vizijama.

U svjetlu 5G mreže i 4.0 industrije, kako vidite Hrvatsku Sloveniju regiju do 2035.godine?

Zasigurno ćemo dobiti i 6G. Nalazimo se u području centralne Europe koju se deklarira kao najuspješnijim RnD područjem na svijetu. Mogućnosti napretka i razvoja u digitalizaciji su velike i to se trenutno pokazuje s usponom mladih novih ICT unicorna.

* Sadržaj omogućio BeeIN