TOP 505 kompanija
TELEKOMI

Novi uvjeti na tržištu brzog interneta – neka utrka za korisnike počne

Hrvatski telekom ‘podigao ulog’ za 128%, A1 s gigabitnim internetom cilja 70 posto kućanstava do 2025., a Telemach …
Tanja Ivančić
30. rujan 2023. u 08:01

Telekomi koji posluju u Hrvatskoj – Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska – unatoč krizi ostvarili su vrlo dobre financijske rezultate sudeći prema posljednjim, polugodišnjim izvješćima i njihovim iskazima. Telekomi su pritom nastavili investirati i natjecati se na tržištu. No, ono što je obilježilo ovogodišnje poslovanje i što će uvelike utjecati na tržište u budućnosti jesu dvije ključne promjene u poslovanju i uvjetima na tržištu. Prva, ona o indeksnoj klauzuli, koju su telekomi sami donijeli početkom godine, te druga, o deregulaciji tržišta, koja je izazvala mnogobrojne reakcije dionika i svakako će u narednom periodu oblikovati novi način tržište utakmice, a donio ju je regulator – Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM.

Indeksna klauzula pravilo

U prvom slučaju radi se o tome da su telekomi, početkom godine, odlučili izmijeniti opće uvjete poslovanja i uvesti takozvanu inflacijsku klauzulu koja im omogućava automatizirano povećavanje cijena u skladu s inflacijom. Naime, prije te odluke, telekomi su, pri povećanju cijena, pretplatnicima svojih usluga, bilo poslovnim ili privatnim, morali uvijek omogućiti raskid ugovora bez plaćanja penala. Svako povećanje cijena, nakon što bi o tome obavijestili HAKOM te korisnike pružalo je mogućnost ugovornim korisnicima da ih raskinu i pri tom ne plate ‘kaznu’. Proces je bio zahtjevan i dugotrajan za telekoma i usto rizičan zbog mogućeg gubitka baze pretplatnika. Svako poskupljenje priskrbilo bi im i negativan imidž, neovisno o tome koliko bi eventualno poskupljenje bilo visoko ili opravdano.

Tako su telekomi odlučili uvesti novinu u poslovanje koja će im posebice u uvjetima visoke inflacije olakšati podizanje cijena, bez rasipanja baze pretplatnika. HAKOM, kojeg su zatražili mišljenje, dao je svojevrsni blagoslov, pozivajući se na europsku praksu, kao i sudske presude koje su stale na stranu telekoma.

Da bi indeksna klauzula postala pravilo i za sve naredne godine, telekomi su, najprije morali izmijeniti opće uvjete poslovanja ne bi li ubacili indeksnu klauzulu. To je ujedno bila i posljednja mogućnost da korisnici raskinu ugovore bez da plate penale. Nakon što je izmjena općih uvjeta sredinom ožujka odrađena, telekomi su dobili ‘slobodne ruke’ da se podignu cijene. Naravno, u skladu s visinom prosječne inflacije u državi koju sredinom siječnja za prethodnu godinu redovno objavljuje Državni zavod za statistiku. Službena inflacija, objavljena ovog siječnja, tako je, objavio je DZS, bila 10,8 posto. Svi su telekomi imali mogućnost podignuti cijene u visini 10 posto, no niti jedan telekom to nije učinio. Prvi je cijene s 1. srpnja povisio A1 Hrvatska, i to za 8,5 posto, potom je Telemach od 1. kolovoza podigao cijene 8,3 posto, dok je pravo na jednogodišnje dizanje cijena iskoristio, gotovo u posljednji čas, i Hrvatski Telekom i pripadajuća mu tvrtka Iskon. Oni su cijene podigli s 1. studenim, i to 5 posto.

Telekomi su gotovo bezbolno prevladali situaciju s korisnicima, bilo je promjena u bazama pretplatnika, kazali su, no ubrzo se i stabilizirala.

Prema sporovima koje prati HAKOM, prvo polugodište zabilježilo je manje sporova negoli u prethodnom razdoblju kod svih telekoma u prva dva stupa koji se rješavaju pri telekomima.

Inflacijska klauzula tako je ušla u standardnu praksu telekoma. To za svaku sljedeću godinu znači, da ovisno o stopi inflacije, telekomi, imaju mogućnost da se njom usklade, odmah nakon službene objave inflacije u državi. Obveza koja ostaje je da telekomi moraju obavijestiti korisnike 30 dana prije povećanja cijena, no kada se radi o podizanju cijena temeljem inflacije, pretplatnici nemaju nikakva prava. Telekomima i dalje ostaje mogućnost da manevriraju cijenama neovisno o inflaciji, a u tim slučajevima, pretplatnici bi i dalje imali, ako je izmjena cijena na njihovu štetu, pravo raskinuti ugovore bez penala. Telekomi su tako, više-manje složno, odradili bitnu izmjenu u svom poslovanju, koja će im ubuduće osigurati brzo i jednostavno poskupljenje i zaštiti ih od uvjeta visoke inflacije na tržištu.

Djelomična deregulacija

Druga ovogodišnja ključna promjena na telekom tržištu jest njegova djelomična deregulacija u području brzog interneta koja u potpunosti treba nastupiti krajem godine. Tržište brzog interneta, dakle, u praksi se deregulira za 72 područja. Hrvatski Telekom i Iskon, kao član HT grupe, više neće biti dominantni telekomi i stoga podložni regulaciji cijena, već će imati jednak status kao i ostali igrači na tržištu poput, primjerice, nacionalnih telekoma A1 i Telemacha ili manjih i lokalnih igrača. Podsjetimo, do sada je Hrvatska bila regulirana tako da se udio na tržištu procjenjivao s obzirom na cjelokupni teritorij. Novim pristupom tržište je prije svega podijeljeno s obzirom na tehnologiju, onu zastarjelu bakrenu ili područja niskog kapaciteta, te nove VHCN mreže, (mahom optičke ili kabelske) ili područja visokog kapaciteta.

U slučaju bakrene infrastrukture tržište je nekonkurentno te i dalje ostalo geografski cjelokupno i HT grupa u tom je segmentu i dalje podložna regulaciji s obzirom na to da ima dominantan udio. No, kada se radi o brzim mrežama, tržište je rascjepkano na 572 geografska područja, te je zaključeno da su njih 72 konkurentna jer su zadovoljeni svi kriteriji za deregulaciju HT-a.

Primjerice, Zagreb je podijeljen na 17 geografskih jedinica, a njih 14 sada su postala konkurentna područja, odnosno HT više nema u njima nikakvih regulatornih obveza.

Kako je pojašnjeno iz HAKOM-a “VHCN infrastrukturu nema samo HT kao povijesni operator, već svjetlovodnu infrastrukturu grade svi alternativni operatori. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu velikog kapaciteta uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja ne ostvaruju isključivo putem veleprodajnih ponuda HT-a, već i putem infrastrukturne konkurencije”.

Konkurentnim područjima pripadaju geografske jedinice u kojima su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: postojanje VHCN infrastrukture alternativnog operatora, tom je infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno minimalno 33 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici, a uvjet je i da je maloprodajni tržišni udio HT Grupe (što u kontekstu ove odluke uključuje HT i Iskon) u toj geografskoj jedinici manji od 50 posto.

Cilj regulative je potaknuti investicije u brze VHCN mreže, odnosno napuštanje bakra, kao i potaknuti konkurenciju pri određivanju cijena na dereguliranim područjima. Prema nekim procjenama, moglo bi se dogoditi da se cijene razlikuju s obzirom na to jesu li u dereguliranim ili reguliranim područjima.

Na novu regulativu, odnosno deregulaciju HT-a u, bilo je niz kritika konkurencije, no Europska komisija notificirala je HAKOM-ov prijedlog bez primjedbi. Jedini zahtjev EK-a bio je da, kada se bude radila sljedeća, kontrolna, analiza za dvije godine, dokument opet mora proći javnu raspravu. Naime, analiza tržišta, prema zakonu, provodi se svakih pet godina.

Deregulacija početna 72 geografska područja uvod je u potpunu deregulaciju tržišta, no, jednako tako, ako tržište ne bude reagiralo pozitivno, moguć je i povratak regulacije na pojedinim područjima.

Inače, ciljevi deregulacije ujedno su i ciljevi Digitalne strategije Hrvatske u narednom desetljeću, kao i ciljeve Europske unije, a to je, prije svega, sve više korisnika na brzim internetskim mrežama. Trenutačno u usporedbi s državama EU ne stojimo dobro, prema DESI indeksu smo u kategoriji povezivosti 24. ili pri začelju kolone.

Zasad investicije u brze mreže i općenito u razvoj infrastrukture, bilo mobilne ili fiksne, sudeći prema izjavama čelnika telekoma nisu zastale. Dapače, uglavnom se hvale vrlo visokom razinom investiranja koje, kazuju, planiraju i za buduće razdoblje.

Tako HT u svom polugodišnjem izvješću kaže: Ukupne investicije, uključujući radio frekvencijski spektar, iznosile su u prvom polugodištu 233,1 milijuna eura i bile su za 126,4 posto veće na godišnjoj razini. Kako ističu iz HT-a, u financijskom izvješću to predstavlja najveća ulaganja na tržištu i odražava HT-ovu kontinuiranu predanost omogućavanju platforme za nacionalnu digitalizaciju i budući poslovni rast.

Oštro nadmetanje

“U odnosu na isto razdoblje lani više smo nego udvostručili naša ulaganja koja su ključna za digitalizaciju Hrvatske i od presudnog značaja za napredak zemlje”, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Kostas Nebis u posljednjem financijskom izvješću.

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska, naglasio je po pitanju investicija sljedeće: “Ove ćemo godine investirati 200 milijuna eura, što je najviše otkad poslujemo u Hrvatskoj. Već smo na pola godine zabilježili 152 milijuna eura ulaganja, 280 posto više nego u istome razdoblju lani”.

Dvorjančanský je pritom dodao: “Imamo najveći broj gigabitnih fiksnih priključaka u Hrvatskoj, njih čak 711 tisuća, a do kraja godine će ih biti 800 tisuća. Uz nastavak izgradnje po 150 tisuća novih priključaka, A1 gigabitni internet bit će 2025. dostupan u više od milijun kućanstava, što je 70 posto kućanstava u Hrvatskoj”.

Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha, tvrtke koja je dvije godine na hrvatskom tržištu, osvrnuo se na ovogodišnje investicije te kazao:

“Imali smo velike investicijske cikluse, u ljude i naprednu mrežnu infrastrukturu, prije svega u mreže nove generacije. A zahvaljujući investiciji od 94 milijuna eura u mobilni frekvencijski spektar, značajno smo unaprijedili pokrivenost i kvalitetu mobilnih usluga koje će se nastaviti u razdoblju od sljedećih 15 godina. No, naše će ukupne investicije, koje uključuju akvizicije kompanija i nove frekvencije, zajedno s ulaganjem u mobilnu i optičku mrežu do kraja godine premašiti 500 milijuna eura. Tu nećemo stati s investicijama, jer osim digitalne tranzicije i transformacije investicije ćemo usmjeravati ka zelenoj tranziciji”.

Dakle, telekom tržište ne miruje, razvija se i raste, uz oštro tržišno nadmetanje. Nakon što su riješili kako povećati cijene, telekome čeka novi izazov i borba za svakog korisnika s obzirom na deregulaciju i nove uvjete na tržištu brzog interneta.

New Report

Close