Kakve su točno namjere države s Petrokemijom, ostaje li suvlasnik i zajedno s većinskim dioničarom, turskom grupacijom Yildirim ulaže kapital u jačanje kutinskog industrijalca ili se de facto povlači, ipak se nije saznalo jučer. Na zakazanu Glavnu skupštinu u sjedištu Petrokemije, premda su svi prethodno najavili dolazak, ipak se nitko nije pojavio, pa ni predlagač dnevnog reda, predstavnici Yildirima. No, njihova inicijativa da se otvori pitanje dokapitalizacije Petrokemije dala je rezultata. Prošli tjedan, kako se neslužbeno čuje, konačno je održan sastanak predstavnika dva suvlasnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kojim su pokrenuti i razgovori o budućim vlasničkim odnosima i planovima razvoja i poslovanja Petrokemije.

Yildirim, koji u Petrokemiji posjeduje 54,52 posto dionica, kupljenih od Ine i PPD-a prije godinu dana, još je prije pet mjeseci Ministarstvu gospodarstva dostavio prijedlog s tri moguća rješenja – da mu država proda sve dionice Petrokemije koje ima u posjedu, da se pokrene dokapitalizaciju u kojoj će Yildirim sam investirati ili da u taj pothvat idu zajednički i održe postojeću vlasničku strukturu.

U vrijeme kada je Ministarstvu gospodarstva dostavljen Yildirimov prijedlog, na čelu je bio ministar Davor Filipović, za čijeg mandata se prioritet u slučaju Yildirima i Petrokemije dao usuglašavanju odnosa i obveza iz kupoprodajnog ugovora države s Inom i PPD-om, a koji je preuzeo Yildirim. Tim ugovorom iz 2018., kako se čulo iz Ministarstva, država je bila izložena mogućim velikim financijskim troškovima, a sporne odredbe su nakon višemjesečnih pregovora uklonjene iz ugovora.

No, što se tiče vlasničkih odnosa i otvorenih ambicija da Yildirim kupi i dionice države u Petrokemiji, stav je bio da se dionice ne prodaje, dok za investiranje kapitala postoje određena ograničenja, jer CERP ne sudjeluje u dokapitalizacijama, dijelom i zbog pravila EU o državnoj potpori. S druge strane, Petrokemiji su ulaganja neminovna, jer joj počinju curiti rokovi za okolišne dozvole, bez kojih proizvodni pogoni mogu prestati s radom. Prva dozvola istječe već krajem ove godine, a za ulaganje u nove ‘zelene’ pogone i daljnju modernizaciju proizvodnje nema dovoljno vremena, niti, sudeći po Yildirimu, financijskih mogućnosti. U interesu svih je, drugim riječima, dogovor oko daljnjeg funkcioniranja Petrokemije, a o čemu slijede pregovori njezina dva suvlasnika.

Kojim smjerom će Petrokemija dalje, trebalo bi biti jasno već 6. ožujka, za kada je predsjednik Uprave Petrokemije Ali Odabaş odredio rezervni termin za Glavnu skupštinu u slučaju da se iz nekih razloga jučerašnja ne uspije održati.

Kako se neslužbeno doznaje, proteklih desetak dana intenzivno su se među državnim dioničarima u Petrokemiji, a to su CERP (17,90%), Janaf (9,09%), Plinacro (5,45%) i Fond za financiranje razgradnje NEK (12,73%), radilo na razradi mogućnosti i kalkulacija za sve opcije iz Yildirimovog prijedloga.

Dogovor oko dozvola

Pitanje je koliko je Yildirim sada spreman platiti za preuzimanje njihovih dionica, a valja voditi računa da je, prema neslužbenim informacijama, dionice Ine i PPD-a platio oko 55 milijuna eura. Kad je o ulaganjima riječ, prijedlog iz poziva za Glavnu skupštinu predviđao je povećanje kapitala s najmanje 70 milijuna eura, a najviše 140 milijuna, izdavanjem novih dionica uplatom uloga u novcu. S postojećih 55 milijuna eura, temeljni kapital Petrokemije povećao bi se na minimalno 125 milijuna eura, odnosno najviše 195 milijuna eura, odazovu li se svi dioničari.

Za sam Yildirim, solucija kupnje dionica od države, bude li se u pregovorima država držala cijene po kojoj ih je kupio od Ine i PPD-a, bila bi jednostavnija i povoljnija od dokapitalizacije, no, sasvim sigurno će u pregovore, neovisno o kojoj od opcija se bude odlučilo, ugraditi i dogovor oko okolišnih dozvola. Za početak bit će neminovno produljenje rokova, kako se ne bi prekinulo proizvodnju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Da pogoni u Petrokemiji stoje već su se svi navikli. Trenutačno je to zbog remonta kojeg se zbog činjenice da je tvrtka najveći potrošač plina u državi, u Petrokemiji uobičajeno i obavlja tijekom ogrjevne sezone, no od ulaska Yildirima samo je nekoliko mjeseci bilo proizvodnje, a prethodno su duže od godinu dana pogoni bili ugašeni, prvenstveno zbog eksplozije cijene plina. U Kutini trenutačno nema panike, jer su skladišta prije remonta dupkom popunjena i količine gnojiva su osigurane za predstojeću sjetvu, a osim toga su i cijene gnojiva sada niske. No, neriješeni i nedefinirani odnosi između glavnih suvlasnika predstavljaju dugoročno opterećenje.

Podigli plaće za 20%

Iz Yildirima zasad ne izlaze u javnost, a od dolaska nastojali su dati do znanja da im je cilj podići proizvodnju u Kutini i Petrokemiju razviti u jednu od najmodernijih tvornica mineralnih gnojiva u Europi. Dio je to plana kojeg ima ova grupacija, inače u vlasništvu braće Alija Rize i Roberta Yuksela Yildirima, za svoje tvrtke za proizvodnju gnojiva – da ih svrsta među pet najboljih društava u toj branši u Europi. Do sada su se u Kutini pokazali kao odgovoran poslodavac, nedavno su zaključili novi trogodišnji kolektivni ugovor sa sindikatom kojim su plaće podigli za gotovo 20 posto i osigurali veća materijalna prava, no i radnici sada iščekuju hoće li i kakav dogovor postići Yildirim i država oko budućnosti Petrokemije.