U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) prošloga je tjedna održan sastanak europskoga udruženja industrije plastike PlasticsEurope za mediteransku regiju, u koju se ubraja i Hrvatska. Sastanci se održavaju dva puta godišnje, a prvi je put Hrvatska bila domaćin. Na sastanku se govorilo o dvjema ključnim temama: zbrinjavanju polimernog otpada te o ekonomskoj situaciji i konkurentnosti te industrije. O zaključcima sastanka, ali i stanju u europskoj i hrvatskoj industriji plastike, govore Karl Foerster, direktor PlasticsEurope te Giussepe Riva, direktor tog udruženja za regiju Mediteran.

Koje su ključne poruke sastanka?

Foerster: Prošloga smo tjedna objavili manifest o konkurentnosti europske industrije polimera i naša je ključna poruka da je ta industrija strateški sektor za Europu kako bi postigla dva najvažnija cilja. Prvi je ekonomski oporavak, tj. otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast. To je područje u kojem industrija polimera daje i može dati daljnji doprinos jer je to strateški sektor s jakim umnažajućim utjecajem na cijelu ekonomiju. Drugo, plastični proizvodi mogu dati velik doprinos ekološkim ciljevima Europske unije, npr. smanjujući potražnju za energijom u građevinskom sektoru, ali i u području klimatskih ciljeva, npr. u automobilskom sektoru.

Koji su najveći izazovi s kojima će se europska industrija polimera suočavati u sljedećih nekoliko godina?

Foerster: Prvi je izazov cijena energije zbog nedavnog i relativno novog razvoja goriva iz škriljevca u SAD-u, koja je promijenila globalnu sliku. Drugo, industrija polimera snažan je izvoznik proizvoda i sirovina. U tome želimo ostati konkurentni, ali za to ćemo trebati novu, koherentnu politiku kako ne bi bilo nedostataka za ostatak svijeta.

Kako biste procijenili stanje hrvatske industrije polimera?

Riva: Hrvatska industrija polimera ima mnogo potencijala, kao i u prošlosti. Poduzetnici u hrvatskoj industriji polimera jako su aktivni i konkurentni u odnosu na industrije susjednih zemalja. S tog gledišta smatram da je situacija u Hrvatskoj dobra. Naravno, kao i u ostalim industrijama polimera u Europi, postoje veliki problemi koji trebaju biti riješeni kako bi se zadržao i podupro taj sektor, važan za ekonomiju. Na žalost, ti problemi, pobajprije oni vezani uz zaštitu okoliša i konkurentnost, nisu u rukama naše industrije, nisu u rukama poduzetnika. Neki od njih su u rukama političara i institucija.

Na sastanku je jasno rečeno da bez striktne i proaktivne suradnje i koordinacije između industrije polimera i institucija – ali i medija, jer mediji mogu mnogo pomoći kako bi ta dva svijeta ostala skupa i razumjela jedni druge, hrvatska industrija polimera, ali ne samo ona, neće moći odgovoriti na velike izazove.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vidite li mogućnosti za ulaganja u hrvatsku industriju polimera? 

Riva: Da, zato što se tradicija poduzetništva u Hrvatskoj dobro slaže s plastičnom industrijom i mentalitet svih nas koji ulažemo u polimere ima podršku u mentalitetu vaših ljudi i poduzetnika. Smatram da će nova ulaganja ovisiti i o konkurentnosti zemlje općenito. Ako se riješe neki problemi, investicije će doći. To i za ostale zemlje. Svi uvjeti za proizvodnju moraju biti poboljšani da bi popunili prazninu koju industrija stvara sama po sebi u odnosu između cijenu energije i cijene proizvoda.  

Kako biste ocijenili konkurentnost europske industrije polimera na globalnoj razini?

Förster: Imamo situaciju u kojoj europska industrija polimera stvara izvozni višak od 18 milijardi eura godišnje i to je konstanta posljednjih nekoliko godina. Zato i kažemo da možemo ponuditi Europi još više u pogledu stvaranja radnih mjesta i gospodarskog rasta. Jedan od faktora uspjeha europske industrije polimera je činjenica da je ona vrlo inovativna, tj. jedan je od pet najinovativnijih sektora u Europi. Time stvara prilike za mlade i dobro obrazovane ljude, ali i stalno unapređuje proizvode, proizvodni proces i učinkovitost. Stoga su mnoge tvrtke sa sjedištem u Europi vodeće u svojim područjima s tehnološkoga gledišta. To je razlog zbog kojeg ćemo i budućnosti svjedočiti višku u tom području. Jedino u slučaju da se konkurentska situacija, npr. s gledišta energije drastično promijeni, imamo problem.

Riva: Europska industrija polimera zasigurno je u tehnološkom pogledu mnogo naprednija od industrija polimera ostalih kontinenata. Mnogo je novih materijala proizvela europska industrija polimera, više nego u svim drugim dijelovima svijeta. Sve inovacije koje se tiču ekološki prihvatljivih proizvoda dolaze iz Europe. Europa dobro kotira u industriji polimerakad je riječ o tehnologiji i proizvodima itd. Što se tiče plastičnog otpada, Europa je mnogo naprednija od ostatka svijeta. Nastojimo jamčiti najučinkovitiji životni vijek naših proizvoda. Industrija polimera jako je svjesna toga što to znači i poduzima mnogo inicijativa u tom sektoru, ali uvijek u suradnji s institucijama i  također kroz medije.

Förster: Samo jedan dodatak, ako želite vidjeti što znači inovacija i kako daleko ona može ići, pogledajte polijetanje novog zrakoplova na solarnu energiju 1. ožujka sljedeće godine. Zrakoplov je gotovo u potpunosti napravljen od plastike/polimera i ostalih kemijskih proizvoda.

Planiranje ključ 

Zadovoljava li trenutačni regulativni okvir na razini EU industriju polimera?

Foerster: Najvažnije je imati regulativu koja je bolja u pogledu jasnoće i mogućnosti planiranja, zato što tvrtke baš to trebaju kako bi mogle ulagati. Ako toga nema, one će se ustručavati ulagati. Investicije su uvijek dobra početna točka za pozitivan ekonomski razvoj. U osnovi je harmonizacija važna i ovisna o budućim regulativama.