Obnovljivi izvori energije sve su zastupljeniji u Europi pa tako i u Hrvatskoj koja, osim što spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, kao članica Europske unije obvezala se na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa u okviru Europskog zelenog plana. Predvodnik zelene energetske tranzicije u Hrvatskoj je nacionalna elektroenergetska tvrtka Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja zelenu energiju, proizvodi još od 1895. godine kada je pored slapova Krke niknula jedna od prvih hidroelektrana na izmjeničnu struju u svijetu. Uvertira je to u sve što HEP radi danas i što predstoji. Do 2030. godine najavili su izgraditi 700 MW sunčanih i vjetroelektrana, koliko iznosi snaga nuklearke u Krškom. Cilj je, ističu, da Hrvatska postane “još zelenija” pa HEP danas broji šest gradilišta sunčanih elektrana – Cres, Marići kod Žminja, Obrovac, Stankovci, Vrlika i Kaštelir 2. “Kod Kaštelira u Istri, prva naša sunčana elektrana radi već godinu i pol, dovršena je izgradnja sunčane elektrane na Visu, a na Korlatu kod Benkovca dižu se vjetroagregati prve naše, pola milijarde kuna vrijedne vjetroelektrane, i jedan za drugim se uključuju na mrežu”, kažu iz HEP-a koji će u suradnji s općinama i gradovima Kršan, Lipovljani, Sućuraj, Viljevo, Mali Lošinj, Lipik, Novska, Križevci, Ludbreg, Bedekovčina i Marijanci izgraditi dodatnih 11 sunčanih elektrana, što je dobar primjer i za ostale da se jače angažiraju na razviju održive energetske infrastrukture.
SE Cres vizualizacija
Sunčana elektrana Kaštelir
SE Vis
U ciklus izgradnje sunčanih elektrana od 2019. do 2023. godine HEP će uložiti 750 milijuna kuna. “Na Korlatu će se uz vjetroelektranu izgraditi i velika sunčana elektrana, a u planu su i elektrane na desetak drugih lokacija širom Hrvatske. Samo na projektima sunčanih elektrana, čitavu ćemo Hrvatsku pretvoriti u jedno veliko gradilište- U elektranama se ugrađuje oprema hrvatskih proizvođača, od fotonaponskih modula i pretvarača, preko kabela i transformatora do rješenja za ugradnju baterijskih spremnika”, ističu iz tvrtke. Osim što održavaju postojeće, grade i nove hidroelektrane. Među njima je druga faza hidroenergetskog sustava Senj, inače najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj.
Sadržaj omogućuje HEP
