Vladimir Sabo, direktor rješenja za kupce u E.ON-u, govori kako ublažiti rizike energetske volatilnosti u budućnosti, detektira najveće izazove zelene tranzicije te otkriva kako kućanstva mogu smanjiti izloženost nestabilnosti cijena struje.
Vladimir Sabo je diplomirani ekonomist Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, s dodatnim usavršavanjima u područjima tehnologije, inovacija, poslovnog razvoja, investicija i projektnog menadžmenta.
Vrlo je rano preuzeo upravljačke pozicije u kompanijama među kojima je bila i pozicija voditelja programa TEST pri Hrvatskom institutu za tehnologiju te voditelj evaluacija pri Hrvatskog agenciji za poslovne inovacije.
Vladimir Sabo je diplomirani ekonomist Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, s dodatnim usavršavanjima u područjima tehnologije, inovacija, poslovnog razvoja, investicija i projektnog menadžmenta.
Vrlo je rano preuzeo upravljačke pozicije u kompanijama među kojima je bila i pozicija voditelja programa TEST pri Hrvatskom institutu za tehnologiju te voditelj evaluacija pri Hrvatskog agenciji za poslovne inovacije.
Potom karijeru nastavlja u energetskom sektoru kao voditelj odjela razvoja poslovne strategije u HEP-u d.d. Sljedeći karijerni iskorak i iskustvo stekao je vodeći odjel inovativnih poslovnih modela i digitalizacije u Petrolu d.o.o., nakon čega je preuzeo vođenje energetskog poslovanja za hrvatsko tržište.
E.ON-u se pridružio krajem prošle godine na poziciji direktora rješenja za kupce gdje vodi odjel koji je odgovoran za prodaju plina i električne energije kućanstvima i poduzetnicima, kućnih sunčanih elektrana i inovativnih energetskih rješenja.
Europska komisija i niz zemalja poduzimaju korake za ublažavanje cjenovnog udara, u kojem bi smjeru državne intervencije trebale ići? Kako ublažiti rizike energetske volatilnosti u budućnosti?
Kad spominjemo državu, njenu ulogu vidim dvojako, prvo je da država uvijek u uvjetima velikih poremećaja cijena kao što je to trenutno na tržištu, treba primarno zaštiti najranjivije socijalne skupine. Drugo, ono što država treba kontinuirano raditi i što kod nas treba pod hitno promijeniti jest otvaranje i liberalizacija energetskog tržišta odnosno primijeniti energetske pakete EU i direktive kojima je cilj stvoriti tržište koje dobro funkcionira i na kojemu se svima jamči pošten pristup tržištu.
Takav pristup svakako vodi boljoj efikasnosti i konkurentnosti samog tržišta, te kvalitetnijoj ponudi kupcima. Istaknuo bih i pozitivan primjer i odluku države oko izgradnje LNG terminala kao novog dobavnog pravca prirodnog plina i osiguravanja opskrbe plinom.
Rizike energetske volatilnosti, u smislu izuzetno nestabilnih i promjenjivih cijena na tržištu najbolje je ublažiti tako da prije svega svatko preuzme odgovornost u svom dijelu, koliko god je to moguće, ne očekujući da će država ili netko treći riješiti problem visokih cijena.
To konkretno znači da kupci, sve kategorije kupaca, trebaju barem pokušati pronaći način kako bi bili što manje ovisni o takvim promjenama cijena, a najlakši način je da energiju proizvodite sami. To naravno nije uvijek najpovoljnija opcija, ali je dugoročno najisplativija.
Više od 600.000 kućanstava ima mogućnost postavljanja sunčanih elektrana na krovove
Koji su najveći izazovi zelene tranzicije danas?
Moramo shvatiti da zelena tranzicija ima svoju cijenu i da smo svi u lancu odgovornosti. Očekivanja da će država intervenirati svaki put kod velikih poremećaja na tržištu moraju prestati i ta se sredstva moraju usmjeriti prema preduvjetima za provođenje energetske zelene tranzicije. Ti su preduvjeti digitalizacija i razvoj energetskih mreža i infrastrukture za prihvat zelenih tehnologija i rješenja.
Jedino će tako zelena tranzicija zaista imati pozitivan utjecaj na razvoj tržišta, njihovu opću prihvaćenost i kreiranje novih poslovnih modela baziranih na takvim tehnologijama. I ono što je prema mom mišljenju najvažnije, energetske mreže trebaju biti dovoljno razvijene i agilne kako bi mogle prihvatiti projekte i rješenja koje danas podrazumijevamo pod zelenom tranzicijom, a to su u prvom redu obnovljivi izvori energije (solarne elektrane, vjetroelektrane, itd..) te njihova integracija u elektroenergetski sustav.
Uz ‘obnovljivce’, treba spomenuti i rješenja u prometnom sektoru odnosno elektromobilnost sa svojom infrastrukturom punionica za električna vozila i IT rješenjima, kao i rješenjima energetski učinkovitih proizvoda primjerice dizalice topline, što sve zahtijeva kvalitetne energetske mreže i dvosmjerni tok energije.
Koliko je u takvom pogledu na energije važna suradnja između više dionika, vi se recimo bavite i postavljanjem solarnih elektrana…Tko vam sve mora ‘pružiti ruku’ da bi ti projekti bili uspješno realizirani?
E.ON je prisutan na hrvatskom energetskom tržištu električne energije, prirodnog plina kao i u području obnovljivih izvora energije. Drugi smo opskrbljivač po veličini u opskrbi električne energije i treći u opskrbi prirodnim plinom, a usmjerenost na kupca je naša osnovna vodilja u svim poslovnim procesima.
U tom smislu, rekao bih da je suradnja svih sudionika ključna, jer bez kvalitetne suradnje sigurno neće biti niti dovoljno kvalitetne zelene tranzicije, dekarbonizacije, digitalizacije niti razvoja kojem teži svako moderno društvo. Nama su ključni dionici za suradnju svi sudionici na tržištu energetike, znači regulator, operator tržišta, operator distribucijskog i prijenosnog sustava, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Konkretno, za postavljanje sunčanih elektrana na krovove, ali i onih neintegriranih, ključno nam je društvo HEP ODS d.o.o. koje djeluje u okviru HEP grupe. HEP ODS je u zadnjih desetak godina zaista puno toga pozitivnog i dobrog napravio u smislu razvoja i održavanja distribucijske mreže u okviru svojih mogućnosti i prihvaćenosti razvojnih planova upravo od strane regulatora, s primarnim ciljem osiguravanja sigurnosti opskrbe krajnjim kupcima.
No elektrodistribucijska mreža građena je primarno za transfer energije prema potrošačima ne toliko i za prihvat energije što danas predstavlja ključan izazov na pojedinim distribucijskim područjima, posebno u južnoj Hrvatskoj. Svi trendovi ukazuju da se potražnja za električnom energijom stalno povećava, a povećava se i količina distribuiranih izvora proizvodnje električne energije što je i dalje veliki izazov za HEP ODS, i tu vidimo prostor za najviše poboljšanja.
Također sam mišljenja da je jedna od ključnih stvari pojednostavljenje i segmentacija procesa unutar HEP ODS-a koji bi dalje dali sigurnost kupcima da će u nekom realnom vremenu, a to je u današnjem ubrzanom svijetu unutar tri mjeseca od potpisa ugovora do trajnog pogona, moći početi koristiti blagodati investicije. Uz sazrijevanje tržišta dodatno se nadamo da će i subvencijski procesi prijeći na linearan model čime bi dekarbonizacija i zelena tranzicija dobile pravi zamah.
U kojoj mjeri su projekti solarnih elektrana važni za održivu i stabilnu buduću proizvodnju električne energije? Koliko tu vidite prostora tržišni iskorak E.ON-a?
Projekti sunčanih elektrana su iznimno važni za održivu i stabilnu buduću proizvodnju električne energije jer će se s jedne strane dodatno potaknuti razvoj energetskog tržišta u smislu samodostatnosti i distribuiranih izvora proizvodnje, a s druge strane razvoj i implementacija novih tehnologija kao što su baterijski sustavi za samoregulaciju i inovativna rješenja za krajnje korisnike.
Ugradnjom kućnih sunčanih elektrana smanjuje se izloženost kućanstva nestabilnosti cijena električne energije kojoj svjedočimo danas, te se smanjuje potreba za uvozom električne energije čim dodatno povećavamo otpornost na promjene cijena energije na tržištu.
E.ON je u tom smislu predvodnik i želimo se i dalje pozicionirati kao partner u zelenoj tranziciji te graditi bolju budućnosti temeljenu na održivosti i rješenjima kojima nećemo ugrožavati planet, a s druge strane ćemo osigurati dovoljno energije čija potražnja samo raste.
Osim solarnih elektrana koje još proizvode i rješenja nudite ili ćete nuditi u bliskoj budućnosti da hrvatske domove pretvorimo u ‘smart home?
E.ON u okviru svog Future Energy Home razvoja poslovanja i novih poslovnih modela već ima razvijena gotova rješenja kojima bi hrvatska kućanstva zaista postala ‘smart’, no uvijek je pitanje zrelosti tržišta za implementaciju kao i otvorenosti tržišta. No ono što ima direktnu primjenu i nosi uštedu su energetski učinkoviti uređaji kao što su dizalice topline, efikasna LED rasvjeta i slični proizvodi i rješenja koje E.ON danas nudi na hrvatskom tržištu.
No bitno je napomenuti, dokle god se električna energija bude smatrala i dalje socijalnom kategorijom što je neprimjereno otvorenom tržištu, teško će se događati i prava zelena tranzicija za kupce kategorije kućanstvo.
Trenutna cijena za kućanstva je na umjetno niskoj razini te ne postoji realna potreba za upravljanje energijom u domovima, što će se zasigurno promijeniti u trenutku kad država potroši sve svoje kapacitete kojima brani tako nisku cijenu, što nije slučaj u poduzetništvu. Ovime ne priželjkujemo veću cijenu za kućanstva, nego osvještavamo trenutnu situaciju na hrvatskom energetskom tržištu i mogućnostima razvoja zelene tranzicije.
U segmentu poduzetništva gdje se poslovanje tvrtki suočava s velikim pritiskom povećanja cijena električne energija kao značajan udio u strukturi ukupnih troškova, također postoje poslovni modeli poput korporativnih ugovora o kupoprodaji električne energije (Corporate Power Purchase Agreement PPA) kojima bi se takva ovisnost o rastu cijena mogla osigurati na duži rok. Riječ je o poslovnom modelu kupnje proizvedene električne energije izravno od proizvođača.
Koji su dosadašnji rezultati E.ON-a kao igrača u energetskoj tranziciji? O kojem potencijalu tog tržišta govorimo i u tom smislu koji su izazovi za njegovo ostvarivanje?
E.ON kao predvodnik zelene tranzicije u kućanstvima, trenutno ima instaliranih preko 700 malih integriranih elektrana na krovovima, te time drži okvirno 40 posto tržišta. Uz sve poznate faktore odlučivanja za kućnu sunčanu elektranu kao što su generalno pojeftinjenje i dostupnost tehnologije, te prepoznata E.ON-ova operativna izvrsnost na području kućnih sunčanih elektrana, drago nam je vidjeti pozitivan trend unazad godinu dana koji se nastavlja i dalje.
Potencijal tržišta je više od 600.000 kućanstava koji imaju mogućnost postavljanja sunčanih elektrana na krovove, a insolacija je puno bolja nego što je to slučaj u niz europskih država koje imaju daleko veći broj instaliranih proizvodnih kapaciteta na krovovima. Dakle potencijal tržišta je ogroman i velika prilika i dalje za Hrvatsku da realizira veliki broj projekata iz područja sunčanih elektrana.
No koliko će novih projekata biti realizirano ovisi o provedbi svih zakonom donesenih izmjena u cilju izdavanja dozvola, kao i o kapacitetu elektroenergetske infrastrukture i ubrzavanju procesa izdavanja potrebnih dozvola i suglasnosti.
* Sadržaj omogućio E.ON
