Turska Süzer grupa zakoračila je 2011. na hrvatsko tržište kupnjom Kent banke (tada Banka Brod). Svoj portfelj, od razvoja nekretninskih projekata u Turskoj i SAD-u, energetike, turizma (vlasnici su Ritz-Carlton hotela u Istanbulu), građevinarstva, pružanja usluga do financija, prošili su malom hrvatskom bankom s namjerom da bude platforma jačanju veza između ulagača i najmlađe članice Europske unije. O proteklih sedam godina iskustva ulaganja u Hrvatsku, odnosima dviju zemalja te planovima turskih investitora razgovaramo s počasnim predsjednikom holdinga Mustafom Süzerom u prvom intervjuu domaćim medijima u povodu njegovog dolaska na 20. obljetnicu poslovanja banke.

Süzer grupa kupila je Banku Brod (Kent banku) 2011. i danas slavi dvadesetu obljetnicu. Koliko ste novca uložili i jeste zadovoljni s 5,2 mil. kuna dobiti i 2 mlrd. kuna aktive u 2017.?

Da, zadovoljni smo. Uložili smo više od 50 milijuna dolara. Bilo je nam teško prve dvije-tri godine, došli smo u novu zemlju, nismo poznavali ljude ni običaje, fokusirali smo se na izgradnju infrastrukture banke. Danas poznajemo Hrvatsku i počeli smo stvarati profit. On još nije na visini koju smo očekivali, ali se oporavljamo posljednjih nekoliko godina. Naš cilj je izgraditi jaku financijsku instituciju u Hrvatskoj u dugom roku.

Koliko planirate uložiti u Kent banku i razmišljate li o akvizicijama?

Najprije moramo rasti, potom ćemo ulagati po potrebi. Do sada smo sav ostvareni profit zadržali u Kent banci. Ona sad posluje puno bolje, no dug je put pred nama. Želimo rasti organski i dosegnuti milijardu eura aktive uz održivu profitabilnost. Razmišljali smo o kupnji drugih banaka i spajanju, ali dosad nismo naći zdravu banku koja bi odgovarala našoj strategiji. Ali, i dalje tražimo – ako postoji dobra banka spremni smo vagati spajanje. Nije lako rasti na hrvatskom tržištu, no naš cilj u narednih pet godina je vrlo snažna univerzalna banka. U dugom roku vidimo se u pet najvećih banaka u Hrvatskoj. Budućnost je u digitalnom i mobilnom bankarstvu, na tu nišu smo fokusirani s dobrom IT infrastrukturom.

Kako gledate na proteklih sedam godina poslovanja u Hrvatskoj? Jeste li primijetili poboljšanja u poslovnoj klimi?

Mi smo obiteljska kompanija, a ne fond rizičnog kapitala koji gleda kratkoročne investicije u 3-4 godine pa odlazi. Za razliku od njih mi smo dugoročni ulagači i sedam godina u našoj perspektivi nije puno. (Ovdje smo vidjeli primjer da je država dala takvom fondu da kupi banku, to je vrlo rijetko čak i vrlo opasno i nije dobra ideja u bankarskom sektoru). Gledajući unatrag, ljudi i vlast mijenjaju se u dobrom smjeru, ali vrlo polako. Mislim da je socijalistički mentalitet i dalje prilično prisutan. Benefit će za Hrvatsku biti kad ljudi prepoznaju da su ulagači lokomotive gospodarstva. Bez hrabrih i dobronamjernih ulagača nema uspješne ekonomije.

Hrvatska i Turska su dvije vrlo različite zemlje, ali dijele problem nabujale administracije. Kako se borite protiv toga?

„Ono nešto“ za zaposlenje

Tisuće mladih u Hrvatskoj imaju visoku stručnu spremu, ali jedna stvar je važnija od diplome

Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Kako rizični kapital gradi uspješne i održive kompanije

Birokracija je svugdje prisutna. Ako se bavite biznisom, rješavanje birokratskih problema je vaša svakodnevica. Bez obzira jeste li u Turskoj, Hrvatskoj ili SAD-u. Vlada treba pomoći ulagačima da svladaju prepreke. Primjerice, u Mađarskoj je porez na dobit 9 posto. To je fantastično, među najnižim stopama u EU. Prošli mjesec bio sam u Mađarskoj u grupi ulagača na poziv mađarske Vlade. Obećali su nam svu potrebnu podršku ako se odlučimo na investiranje. Hrvatska je prekrasna zemlja, poput raja, ljudi su dragi, ali je žalosno vidjeti pametne mlade ljude koji odlaze raditi u Irsku ili druge EU članice. Kada siđete s aviona na aerodroma u Dublinu, vidjet ćete je gužvu poslovnih ljudi – svi tamo žele poslovati zbog lakoće. Vi imate prekrasan novi aerodrom u Zagrebu koji je relativno prazan. Mislim da bi više prijateljski propisi prema investitorima mogli pomoći hrvatskoj ekonomiji da brže raste.

Koje vam je bilo najbolje i najgore iskustvo ulaganja u Hrvatsku?

Najveći problem bio nam je slučaj Credo banke. Kada je bankrotirala izgubili smo 10 milijuna kuna. Moglo se naći bolje rješenje da je banci tada pružena pomoć države. Benefit je i za investitore i za klijente da država snažnije podržava financijske institucije. Ako gledamo nabolje iskustvo, osim ulaska u EU, rekao bih da je razvoj krize u Agrokoru bilo ugodno iznenađenje. Država se time dobro pozabavila i zaustavila daljnju eskalaciju. Očekivali smo puno goru situaciju, no zasad stvari idu dobro. Birokracija je i dalje veliki problem, a njezino rješavanje pomoglo bi novim investicijama i osnažilo postojeće.

Što se promijenilo za Kent banku od ulaska za EU?

Nije bilo dramatičnog efekta u brojevima, no ulaskom u EU osjećamo se snažniji kao dio velikog tržišta.

Prošlo je više od 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Turske i Hrvatske (Sulejman Demirel bio jedan od tek dva predsjednika države koji su došli na sprovod Franje Tuđmana). Nemamo otvorenih političkih pitanja, zašto kaskaju gospodarski odnosi?

Ne mislim da gospodarska suradnja zaostaje. Dobri politički odnosi utjecali su povoljno i na gospodarske. Niz velikih kompanija uložilo je u Hrvatsku, međusobna trgovina raste. Uz podršku države nastavit će se razvijati. Kad razgovaram sa svojim prijateljima biznismenima, uvijek se žale na birokraciju. To je konstantni problem, a rame uz rame ide visoko porezno opterećenje dobiti.

Iskusni ste biznismen s portfeljem u nizu grana, gdje vidite najveće prilike za ulaganja u Hrvatskoj?

Savjetujem prijateljima da dođu i ulože u turizam i energiju (solarnu, geotermalnu i vjetroelektrane). U Hrvatskoj je najbrže rastući sektor turizam koji iz godine u godinu ima sve bolje rezultate, to je sjajna grana za ulaganje. Jedan od mojih najbližih prijatelja, vlasnik MB Holding-a, uložio je u geotermalnu energiju i na pragu je pokretanja proizvodnje. Drugi prijatelj uložio je u biomasu, Uni Viridas pored Babine Grede. U zadnje vrijeme moji prijatelji u maloprodajnom biznisu razmišljaju o kupnji Konzuma, riječ je o dvije velike turske kompanije koje su zainteresirane za predaju ponuda. U Konzumu vide vrata za regionalno tržište i čekaju rasplet situacije u Agrokoru. Nadam se da će ga prodati.

Planirate li širiti vaš portfelj izvan financija?

Ne, ne želimo širiti naše poslovanje u druge sektore. Najprije želimo biti vrlo uspješni u bankarskom.

2016. na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu u Zagrebu u pratnji predsjednika Erdogana bilo je više od 90 turskih biznismena, koliko je to pomoglo novim investicijama?

Politički i ekonomski odnosi između naše dvije zemlje dobro se razvijaju i vjerujemo da će se tako nastaviti. To će donijeti više turskih ulaganja u Hrvatsku, ali znate da smo u par zadnjih godina imali vlastitih problema s okolnim zemljama što je preusmjerilo fokus vlade na druga područja.

Ruski investitori neslužbeno se žale da je njihov kapital nepoželjan u Hrvatskoj. Dogus grupa nije uspjela povećati udio u ACI-u… Jeste li kada dobili dojam da je turski kapital nepoželjan ovdje?

Ne, nikada. Uvijek smo ovdje bili dobrodošli. Bilo je ponešto prepreka u poslovanju, ali nevezano za činjenicu da je kapital došao iz Turske. Bio je to „business as usual“.

U zadnjih pet godina Turska je iskusila seriju šokova (situacija s Kurdima, terorizam, migrantska kriza, rat u Siriji). Kako se to odrazilo na ekonomiju i jeste li osjetili posljedice na vaš biznis?

Zamislite 2011. godinu: 550.000 sirijskih turista došlo je i potrošilo novac u Turskoj. Sljedeće godine nije bilo nijednog turista, ali smo hranili 4 milijuna izbjeglica iz te zemlje. Süzer grupu je također to pogodilo, teško je reći koliko smo novca izgubili, možda 20-30 milijuna dolara. Turska je geografski smještena blizu zemalja Bliskog Istoka. Kad ste i susjed nije moguće živjeti bez da situacija utječe i na vas. Svi imaju svoje interese na tom području, oduvijek je tako bilo. Sada je možda malo aktivnije, ali živeći u tom okruženju prilagodili smo se, fleksibilni smo i poduzimamo potrebne mjere. Vrlo smo iskusni u nalaženju rješenja.

Osjeća li Turska još uvijek posljedice neuspjelog državnog dara iz 2016.?

Situacija se popravila, rekao bih 80 posto. Vlada je odmah poduzela potrebne mjere i prošle godine turska ekonomija je snažno rasla.

Turizam je značajan dio vašeg portfelj u Turskoj, vlasnici ste hotela Ritz-Carlton u Istanbulu. Ove godine predviđa se najbolja turistička sezona od 2011., no eskalacija rata u Siriji čini se vrlo vjerojatnom.

Da, to nas je zaista pogodilo, ali smo se počeli oporavljati. Na Mediteranu i Egejskom moru brojke za rani 'booking' su vrlo dobre. Očekujemo da će ova godina biti bolja nego prethodne. Turizam u Istanbulu je nešto drugačiji i trebat će neko vrijeme da se u potpunosti oporavi. Pomaže i to što se naši odnosi s Rusijom i drugim zemljama poboljšavaju. Cijene su još ispod razine iz 2011., no očekujemo povećanje prihoda od turizma.