Iako se često zbraja koliko je Deutsche telekom, kao većinski vlasnik Hrvatskog telekoma (HT), zaradio na toj investiciji, zagrebački Ekonomski institut (EIZ) u petak je objavio da su hrvatski građani koji su uložili u dionicu HT-a od 2008. do 2015. od toga profitirali sa 2,4 mlrd. kn. Još više, 3,6 mlrd. kn, na dionici HT-a zaradile su pravne osobe, posebno mirovinski fondovi. Saldo profita za domaće investitore je 6,1 mlrd. kn. Maruška Vizek, v.d. ravnateljica EIZ-a, koja je vodila istraživanje utjecaja HT-a na hrvatsko gospodarstvo, istaknula je da je ta kompanija više od bilo koje druge građane pretvorila u dioničare, pa je “8,2% stanovnika u jednom trenutku imalo tu dionicu”.

Prema CROBEX-u 10 ZSE te CECE Telecom indeksu Bečke burze, HT je najbolja dionica. Po povratu na imovinu u oba indeksa HT je u posljednjih pet godina najbolja dionica. U regiji je bolji od češkog O2, poljskog Orangea, Telekoma Slovenije, pa i T-Magyar telekoma. U Hrvatskoj je bolji od ENT-a, Leda, Končara, Adrisa, Atlantica, Valamara, Kraša i Ine. Po povratu na dionički kapital HT se pokazao najboljim telekomom u srednjoj i istočnoj Europi, a po indeksu CROBEX10 po petogodišnjem prosjeku titulu najboljeg su mu za dlaku uzeli ENT i Ledo. Istraživanje EIZ-a pokazuje da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj s 5,7 mlrd. kn investicija u pet godina, da je s 12,9 mlrd. kn najveći stvaratelj dodatne vrijednosti, da održava 27 tisuća radnih mjesta te da s 10,5 mlrd. kn vrijednosti ekosustava pridonosi BDP-u sa 3,1%. “Da HT nestane, hrvatski BDP odmah bi pao bi za tih 3,1%”, rekla je Vizek.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, istaknuo je da su završili jedan investicijski ciklus i spremaju se za novi, a imaju brojna otvorena pitanja s državom o kojima želi razgovarati s budućom Vladom. “Želimo razgovarati konkretno i zato smo zatražili istraživanje neovisnog tijela, da se vidi koliko poslovanje HT-a utječe na gospodarstvo, posebno u segmentima radnih mjesta i investicija”, rekao je Tomašković. HT, istaknuo je, želi biti lider u digitalizaciji, ali nailazi na zapreke. “Plaćamo pravo puta lokalnim samoupravama, što naši konkurenti OiV i HEP ne plaćaju. Postoje inicijative da se OiV pretvori u državni telekom i gradi paralelnu infrastrukturu našoj iako je EK zbog tog 2015. uputila Hrvatskoj prigovor i zato još nismo povukli 200 mil. eura iz EU fondova za broadbanda, a sve je to problem jer HT želi i dalje ulagati 50% EBITDA”, rekao je Tomašković.