Zadruge su u Sloveniji ostale ključno mjesto za prodaju poljoprivrednih proizvoda

Autor: Mladen Jakopović , 26. svibanj 2021. u 22:00
Foto: Shutterstock

Slovenski primjeri posebno su inspirativni za Hrvatsku kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstvu, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti.

Čak 63 posto mladih slovenskih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa.

Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju.

U posljednje vrijeme slovenska prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend. Slovenci su posebno ponosni na svoje pčelarstvo i kampanju koja je rezultirala time da je na inicijatvu Slovenije proglašen Svjetski dan pčela, 20. svibnja, što je bio rezultat široke diplomatske kampanje cijele Slovenije.

Iznenađujući podatak je i to da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice i 30 posto povrća trži preko zadruga. Slovenija tijekom tranzicije nije uništila svoje zadruge i one se ostale ključno mjesto preko kojeg poljoprivrednici prodaju svoje proizvode.

U sklopu projekta CAP for us, Hrvatska poljoprivredna komora održala je online radionicu na kojoj su predstavnici iz Slovenije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima svoja iskustva iz pčelarstva, uzgoja svinja, mljekarstva, uzgoja govedine i teletine, ali i kako na malom tržištu uspješno razvijaju kratke lance opskrbe i potiču domaće potrošače da kupuju proizvode od lokalnih prozvođača.

Diverzifikacija proizvodnje

Moramo priznati da nas je iznenadilo kako je jedna mala, ali organizirana zemlja, uspjela srediti svoju poljoprivredu, a posebno smo oduševljeni njihovim stočarstvom te ustrojem i funkcioniranjem slovenske Poljoprivredne komore u čijem sastavu je i Savjetodavna služba.

Propisano članstvo i veliki broj djelatnika snažna su podrška proizvođačima zbog čega su oni sve bolje organizirani. Hrvatska bi trebala koristiti odlična iskustvo Slovenije u organizaciji Poljoprivredne komore i Savjetodavne službe jer je to očito formula uspjeha u poljoprivredi.

Iz primjera slovenskih poljoprivrednika vidjeli smo kako je važna diverzifikacija proizvodnje, te da OPG mora osim glavne proizvodnje imati i dodatne djelatnosti kako bi ostvarivao još bolji i veći dohodak.

Važna je i prodaja na kućnom pragu, prodaja kroz vlastite i susjedne turističke kapacitete, investiranje u energetske potencijale kao dodanu vrijednost koja OPG-ima kroz prodaju energije omogućuje bolju zaradu, a nužno je i povezivanje s drugim lokalnim proizvođačima kako bi se lakše došlo do lokalnih potrošača.

Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstvu, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti.

U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000, s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke.

Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj mliječnih farmi unatrag nekoliko godina smanjuje, broj krava i količina mlijeka se povećavaju. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije.  Slovenija je neto uvoznik za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Višak vrijednosti u robnoj razmjeni u 2019. godini bio je u mesu i proizvodima od živih životinja, pri čemu se ravnoteža u skupini živih životinja pogoršava. Veći deficit, kao i prethodnih godina, zabilježen je u mesu, povrću i hrani za životinje, deficit imaju i u voću, mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i šećeru.

Posljednjih godina primjetan je pad negativnih utjecaja slovenske poljoprivrede na okoliš, što se odražava u racionalnijoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva.

U 2019. godini povećane su površine poljoprivrednog zemljišta namijenjenog organskom uzgoju. Imali su gotovo 50.000 hektara (što je 10,3% posto svih površina), a u strukturi dominiraju trajni travnjaci (81%).

Vole domaću hranu

Stope samodostatnosti, koje tijekom godina znatno fluktuiraju zbog promjena u obujmu proizvodnje i potrošnje, u 2019. bile su više nego u prethodnoj godini u žitaricama i povrću, dok su se smanjile u voću, krumpiru, mlijeku i medu.

Kao i prethodne godine, slovenska je proizvodnja bila veća od domaće potrošnje mlijeka (stopa samodostatnosti 127%), govedine (103%) i peradi (111%). Za sve ostale veće poljoprivredne proizvode domaća je proizvodnja bila niža od domaće potrošnje,

Slovenija je uložila puno vremena i novca u Zakon o promociji kroz koji promoviraju slovensku proizvodnju uz pomoć sheme Odabrana kvaliteta. Promocija domaćih proizvoda postala je ključna, a u financiranju kampanja sudjeluju svi, od države, preko udruženja, zadruga do samih proizvođača. Zato je Slovencima danas domaći proizvod prvi izbor kod odabira pri kupnji hrane.

Projektom CAP for us kroz četiri radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika: poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga.

Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je na drugoj radionici.

Komentirajte prvi

New Report

Close