“Vjetrenjača” bi mogla otpuhati silne “pomoćnike” koji grabe dio kolača

Autor: Marija Brnić , 31. svibanj 2020. u 22:00
Josipa Rimac/Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Najnovija korupcijska afera kontaminira najveći projekt u OIE i ulagačku klimu u Hrvatskoj.

Najnovija korupcijska afera u kojoj glavnu ulogu ima Josipa Rimac, sada već bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave, zasad se promatra prvenstveno kroz političku prizmu, propitkuje se tko je slučaj pokrenuo uoči parlamentarnih izbora i važe se njezin mogući efekt na percepciju birača i komu će od stranaka donijeti korist ili štetu. P

uno važniji aspekt ovog slučaja, međutim, bit će njegova percepcija kod ulagača, kao i daljnja realizacija projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, jednog od najvećih projekata koji se realizira u Hrvatskoj, a koji je ovom aferom kontaminiran.

Predstavnici ulagača, tvrtke C.E.M.P., istina, demantiraju da su postupali nezakonito, no navode ipak kako su se zbog Hrvatskih šuma i njihovog kršenja ugovora o izgradnji i korištenju šumskih putova na kraju “za pomoć obratili raznim institucijama i prijateljima kako bi razriješili ovaj spor koji nas je vodio u propast zbog rokova koji su nam izmicali zbog ucjena HŠ-a”.

Krš-Pađene uklapa se tako u tipičnu sliku koju prolaze investitori u Hrvatskoj, nailazeći na brojne kočnice i arbitrarnu volju u administrativnom lancu, pa pokušavajući skratiti put i dobiti na vremenu često posežu za sudjelovanjem u zakulisnim radnjama poput ovih o kojima imamo priliku čuti.

No, ovaj slučaj ima i drugu stranu, politički i financijski puno kompleksniju, koju se možda (još) ne bi otvaralo da se Josipa Rimac nije sada poskliznula.

Projekt Krš-Pađene gotovo od samog početka, odnosno od kada je došao u ruke sadašnjeg vlasnika, prati povlašten status kod političara, od Milanovićeve Vlade i tadašnjeg ministra energetike Ivana Vrdoljaka, pa do aktualnog Tomislava Ćorića, a procjene da su da su mu time osigurani poticaji od gotovo dvije milijarde kuna u 14 godina trajanja statusa povlaštenog proizvođača.

Na taj problem ukazivali su mnogi, od Radimira Čačića i Mirele Holy, do eko-udruga i mostovih ministara Panenića i Dobrovića, koji su od USKOK-a zatražili i istragu. O njoj se do sada nije čulo.

Nije Hrvatska iznimka da se oko ulaganja u OIE vuku repovi, jer su zbog velikih novaca i subvencija koje plaćaju potrošači ona i globalno pogodna za korupciju. No, možda bude i koristi, da se kroz ovu aferu pročisti sustav i ukloni “pomoćnike” koji nastoje uzeti dio kolača.

Komentirajte prvi

New Report

Close