Samo u prošloj godini regija latinoameričkih i karipskih država pretrpjela je razornu sezonu uragana, smrtonosni toplinski val i jaku sušu, što je izazvalo akutnu krize s nestašicom vode u Urugvaju i ugrozilo proizvodnju hidroenergije u zemljama poput Ekvadora.

Agencija za kreditni rejting Moody’s procjenjuje kako bi klimatske promjene mogle koštati iznos jednak 16 % BDP-a regije u ovom stoljeću.

Milijun radnih mjesta
Međutim, zemlje Latinske Amerike i Kariba (LAC) imaju i značajan potencijal da predvode i potaknu globalni prelazak na obnovljive izvore energije.

Međunarodna agencija za energiju ističe u svojim prvim Prognozama za proizvodnju energije u Latinskoj Americi, obnovljivi izvori energije, predvođeni hidroenergijom, već čine 60% električne energije u regiji – dvostruko više od globalnog prosjeka – a neki od najsnažnijih svjetskih vjetroelektrana i solarnih resursa upućuju na prostor za daljnji rast.

Latinska Amerika također posjeduje ogromne rezerve kritičnih minerala neophodnih za prelazak na čistu energiju, uključujući više od polovice svjetskog litija. A u mogućnosti je da postane lider u proizvodnji i korištenju zelenog vodika.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ta regija mora udvostručiti ulaganja u obnovljive izvore energije do 2030.

Tim bi se ulaganjima omogućio pristup energiji za otprilike 17 milijuna ljudi koji trenutačno žive bez električne energije; spriječilo 30.000 prijevremenih smrti kuhanjem bez zagađivača; i stvorio milijun radnih mjesta u industriji čiste energije. No, kao i svaka socioekonomska transformacija, prelaskom na čistu energiju riskira se da neke skupine ostanu zapostavljene, a žene, ruralne zajednice i autohtono stanovništvo najviše su ugroženi.

Postojeća energetska infrastruktura Latinske Amerike izgrađena je u velikoj mjeri kako bi podržala proizvodnju i potrošnju nafte i plina. Kako bi se olakšao razvoj, skladištenje, distribucija i prijenos energije iz obnovljivih izvora, ta regija sada mora izgraditi više međusobno povezanih mreža i proširiti potpornu infrastrukturu na kopnu i na moru.

Veća prekogranična povezivost i sustavi za skalabilnu pohranu ključni su kako bi se osiguralo da sustavi koji se temelje na obnovljivim izvorima energije diljem Latinske Amerike mogu izdržati sve gore učinke klimatskih promjena.

Kostarika nudi model kako se to može učiniti. Ta zemlja prolazi kroz duboku transformaciju u svakom aspektu svog gospodarstva, u nastojanju da postane prva ugljično neutralna zemlja na svijetu do 2050.

Međuamerička razvojna banka 2020. napravila je modele više od 3000 potencijalnih budućnosti za Kostariku i utvrdila da će ispuniti ili gotovo ispuniti svoje ambicije neto nulte stope u više od 75% njih – u gotovo polovici, predvidjela je da će ta zemlja ići još dalje, dostižući neto negativne emisije.

Dijeljenje električne energije
Na Haitiju, Globalni energetski savez za ljude i planet podržava stvaranje povezanih mreža – decentraliziranih modularnih mreža koje kućanstvima omogućuju proizvodnju većine energije koju troše solarnim panelima, ali su također povezane sa svojim susjedima u klasterima za dijeljenje električne energije. Kombinirajući jednostavnost, pristupačnost i isplativost solarnih kućnih sustava s otpornošću mreže, povezane mreže mogu pružiti isplativ pristup energiji u udaljenim područjima.

Sustavi za pohranu energije iz baterija – punjive baterije koje mogu pohraniti energiju iz različitih izvora – još su jedno važno tehnološko rješenje. Pomažući stabilizirati elektroenergetsku mrežu i osigurati pouzdanu opskrbu električnom energijom u energetske tranzicije, sustavi za pohranu energije iz baterija mogu pomoći zemljama da postignu svoje ciljeve obnovljive energije, istodobno potičući svoja gospodarstva i izvlačeći ljude iz generacijskog prenošenja siromaštva.

Globalno tržište sustava za pohranu energije iz baterija već je na putu da se udvostruči do 2030. Konzorcij sustava za pohranu energije iz baterija Globalnog energetskog saveza za ljude i planet radi na tome da se prednosti ove tehnologije osjete na svim razinama prihoda.Put prema održivoj budućnosti bit će dug i uključivat će kontinuirana ulaganja i inovacije.

Nova rješenja za pohranu energije, zajedno s poboljšanom regionalnom povezanošću, bit će okosnica snažne, otporne i moderne energetske infrastrukture. U međuvremenu, kao što to prepoznaju zemlje Latinske Amerike i Kariba, projekti će se morati osmisliti i provoditi imajući na umu socijalnu pravdu i uključivanje autohtonih zajednica.

Regija Latinske Amerike i Kariba predana je ublažavanju klimatskih promjena i osiguravanju klimatske pravde. Učinkovitim javno-privatnim partnerstvima i usklađenim ulaganjima kojima se podupire snažan lanac opskrbe, ta regija može postići energetsku revoluciju koja je potrebna njezinim ljudima i svijetu.

© Project Syndicate 2023.

* Koautorica članka je Lourdes Melgar, pridružena istraživačica u Centru za kolektivnu inteligenciju na MIT-u, nerezidentna je suradnica u Centru za energetske studije na Institutu Baker i članica uprave Globalnog energetskog saveza za ljude i planet.