Strana pomoć izgleda dobro sada kada je zbog Trumpa nema

Autor: Jeffrey Frankel
03. lipanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Shutterstock

Washington je isplatio 72 milijarde dolara u 2023., a građani mnogo više od toga.

Zar se ne čini uvijek da ne znate što imate dok to ne izgubite?” Kada je Joni Mitchell to pjevala 1970. godine, žalila je zbog uništavanja okoliša, ali taj se osjećaj može primijeniti na mnoga pitanja. Danas tom popisu možemo dodati službenu razvojnu pomoć (ODA).

Oko 80 godina Sjedinjene Američke Države trošile su više na humanitarnu pomoć, programe gospodarskog razvoja i druge vrste strane pomoći nego bilo koja druga država. U fiskalnoj godini 2023., američka vlada isplatila je 72 milijarde dolara, a mnogo više došlo je od privatnih nevladinih organizacija i pojedinačnih građana.

Ali SAD ne troši najviše izraženo kao udio u prihodima: prema toj mjeri, SAD doprinosi samo 0,24 posto – četvrtinu onoga što daju sjevernoeuropske zemlje te se nalazi na 24. mjestu u svijetu. Štoviše, strana pomoć čini samo jedan posto ukupne potrošnje američke vlade, što nije ni blizu 25 posto kao što mnogi Amerikanci vjeruju da SAD dodjeljuje.

Ospice, malarija, tetanus…

Mnogi Amerikanci, uključujući neke istaknute znanstvenike, vjeruju da strana pomoć ima zanemariv utjecaj, a neki, poput Dambise Moyo i Williama Easterlyja, tvrde da čini više štete nego koristi. Kritičari ističu primjere pogrešnih programa pomoći koji su postali žrtve lošeg upravljanja, prekoračenja ovlasti vlade ili korupcije, uključujući Vijetnam 1960-ih, DR Kongo (Zair) 1980-ih i Afganistan 2000-ih.

Indirektan doprinos razvoju

Smanjeni morbiditet i smrtnost te kvalitetnija prehrana mogu poboljšati performanse gospodarstva.

Dok neki ekonomisti, poput Paula Colliera, inzistiraju na tome da je strana pomoć korisna – posebno kada su ispunjeni određeni uvjeti – čini se da prevladava poruka da je strana pomoć sumnjiva. Ali sada je strana pomoć nestala, ili barem brzo nestaje. Ubrzo nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, njegova administracija, a posebno njegov neizabrani kompanjon, milijarder Elon Musk, počela je mahnito raspuštati Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID). Gotovo odmah, počela su pristizati izvješća: često su ukinuti projekti koji su spašavali živote i imali visok povrat.

Otkako je George W. Bush pokrenuo predsjednikov krizni plan za pomoć u suzbijanju AIDS-a 2003. godine, taj je program spasio milijune života od HIV-a i AIDS-a, osobito u Africi. Predsjednička inicijativa za malariju spriječila je dvije milijarde slučajeva malarije u posljednjih 20 godina i prepolovila stopu smrtnosti.

Savez za cjepiva Gavi koji prima potporu američke vlade, cijepio je više od milijardu djece protiv ospica, difterije, tetanusa, hripavca i drugih potencijalno smrtonosnih bolesti, spriječivši oko 19 milijuna smrtnih slučajeva. Dječja paraliza eliminirana je u svim zemljama osim dvije, a velike boginje eliminirane su svugdje. Ti su napori pridonijeli naglom padu smrtnosti djece na globalnoj razini: danas četiri djece umire prije petog rođendana, u usporedbi s 40 posto prije jednog stoljeća.

Strana pomoć također je omogućila razvoj i širenje poboljšanih sorti usjeva, kao i sintetičkih gnojiva, novih pesticida i modernog navodnjavanja, u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Ova takozvana Zelena revolucija u poljoprivredi udvostručila je prinose žitarica u Aziji; omogućila je mnogim zemljama, poput Indije, da postanu samodostatne u hrani; i povećala prihode u mnogim gospodarstvima u razvoju. To je pridonijelo smanjenju smrtnosti dojenčadi za dva do pet postotnih bodova, s početne vrijednosti od 18 posto u zemljama u razvoju.

Američki Marshallov plan postigao je spektakularan uspjeh u pomaganju europskim gospodarstvima da se oporave od Drugog svjetskog rata i u postavljanju temelja za 80 godina relativnog globalnog mira i prosperiteta. U novije vrijeme, strana pomoć odigrala je ključnu ulogu u omogućavanju Ukrajini da izdrži najgori napad na suvereni teritorij jedne europske zemlje u poslijeratnom razdoblju. SAD ostvaruje ogromnu korist od pomoći koju pruža. Potrebno je samo prisjetiti se pandemije bolesti Covida-19 da bi se vidjelo da sudjelovanje u globalnim zdravstvenim inicijativama nije čista milostinja, osobito kada su u pitanju zarazne bolesti poput ebole, HIV-a/AIDS-a i tuberkuloze.

Što je još važnije, međunarodna pomoć, uključujući ciljeve kao što su pomoć u katastrofama i podrška ljudskim pravima i demokraciji, bila je stup američke meke moći. A ta meka moć bila je barem jednako važna kao i vojna moć – čije održavanje košta daleko više – u održavanju američkog globalnog vodstva od Hladnog rata. Ali sada je Trumpova administracija uporno potkopava – nesumnjivo u korist Kine. Učinak strane pomoći na gospodarski rast teško je kvantificirati, jer je uključeno toliko drugih uzročnih čimbenika. Štoviše, velik dio američke pomoći osmišljen je za unaprjeđenje političkih ili vojnih ciljeva.

Pesimistični stav

Najveći primatelji američke vanjske pomoći, nakon Ukrajine, su Izrael, Jordan i Egipat. Ipak, znamo da smanjeni morbiditet i smrtnost te poboljšana prehrana mogu poboljšati performanse gospodarstva. Stoga je razumljivo da strana pomoć doprinosi razvoju, čak i ako ona nije najvažniji čimbenik. SAD nedvojbeno ima koristi od razvijenijih trgovinskih i komercijalnih partnera s boljim performansama.

Zašto je onda pesimistično stajalište o stranoj pomoći tako dugo dominiralo javnim diskursom? Jedno od objašnjenja je da pesimistični pogled na sve – posebno na ono što rade vlade – prevladava već godinama. Istraživanje iz 2018. pokazalo je da značajna većina ljudi u bogatim zemljama vjeruje da je stopa smrtnosti djece u siromašnim zemljama ili porasla ili ostala ista tijekom prethodnih 20 godina, a smrtnost djece zapravo je prepolovljena.

A nevjerojatnih 80 posto ljudi u bogatim zemljama vjeruje da je udio ljudi u ekstremnom siromaštvu ili stagnirao ili porastao, iako je naglo pao od 1990. do 2013. godine. Ako su ljudi toliko griješe u vezi s tim trendovima, kako uopće mogu znati o ulozi koju je strana pomoć odigrala u njihovom pokretanju? Naravno, strana pomoć ima svoje nedostatke i ograničenja, uključujući slučajeve neučinkovitosti, lošeg upravljanja ili neželjenih nuspojava. No, bez obzira na ograničenja strane pomoći u prošlosti, jasno je da Trumpov destruktivni pristup znatno pogoršava situaciju.

© Project Syndicate 2025.

Autor: Jeffrey Frankel
03. lipanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close