Puste EU milijarde neće nam donijeti čudesan preokret

Autor: Ana Blašković , 14. prosinac 2020. u 06:13
Foto: I. Kralj/Pixsell

Teško preko noći ‘popeglati’ slabost gospodarstva da EU ‘dar’ pretvori u ekstra vrijednost.

Neugodno blizu granici da se blokiranje 1,8 bilijuna eura teškog budžeta pretvori u krizu Unije, članice su ga dogovorile ‘pet do 12’.

Povlačenje novca uvjetovat će se poštivanjem vladavine prava, no tek nakon što to utvrdi Sud EU i tek za projekte ugovorene u perspektivi 2021. – 2027. što znači da u naredne dvije do tri godine ne bi trebalo biti prijepora oko financiranja.

Europski kompromis dobra je vijest za Hrvatsku i sve članice, a i šire, jer će ubrzati oporavak. Premda su Mađarska i Poljska realno dobile par godina mira prije negoli se teme poštivanja vladavine prava pretvore u eventualne prijepore, puno je toga ostalo otvoreno.

Ponajprije, pitanje kako će se sanirati zajednički troškovi korone, kako će funkcionirati garancije dugova, a oko verifikacije i pravedne raspodjele troška moglo bi se proliti puno žuči.

Hrvatski premijer Andrej Plenković iz izolacije je slavodobitno uskliknuo da nam je na raspolaganju 24,2 milijarde eura. Nesumnjivo je da je dogovor bitan i Hrvatskoj jer se u državnom proračunu za 2021. računa i na taj izvor, no taj novac nije panacea niti znači brz izlazak iz korona krize.

Njegovo povlačenje ovisit će o kapacitetima apsorpcije što je sve ove godine (a bit će i narednih) bolna točka administracije.

No, kadrovi se mogu educirati, izdašnije platiti i dobiti bolje rezultate, tako to rade pametnije zemlje. Hrvatska tvrdoglavo izbjegava reformu plaća u javnom sektoru koja bi nagradila radnike, a kaznila zabušante.

Ono što se ne može (i da hoće) je preko noći ‘popeglati’ slabašan kapacitet gospodarstva da europski novac transformira u dodanu vrijednost. Za Hrvatsku je 24,2 milijarde eura pozamašna svota, no ekonomija bez vlastite proizvodnje i industrije je ovisna o uvoznoj komponenti.

To vrijedi od proizvodnje papira, energetske obnove, elektroničkih sklopova do čokoladnih bombona ili tepiha. Sve više to vrijedi i za radnu snagu koje na ovim prostorima ima sve manje pa ju poslodavci dovode iz inozemstva, od konobara u hotelima, radnika na gradilištima ili obućara koji šivaju dječje cipele.

Ta nesretna kombinacija u praksi znači da od svakih 100 kuna koje dođu u Hrvatsku barem 70-ak samo produži dalje pa unatoč ushitu premijera ne treba očekivati da će puste europske milijarde ekonomiji donijeti čudesan preokret.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Kapacitet apsorbcije? Pa skurili smo mi i veću lovu! Treba nam još županija, agencija i općina i stvar rješena….

a ništa, onda ih vratite 😀

New Report

Close