Nova Strategija nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trumpa pruža pogrešnu procjenu Europe koja se dugo smatrala najpouzdanijim saveznikom Amerike. Upozorava da bi neobuzdana imigracija i druge politike koje dužnosnici administracije ismijavaju kao “woke” (osviještenost) mogle dovesti do “civilizacijskog brisanja” unutar nekoliko desetljeća.

Taj argument počiva na temeljnom pogrešnom tumačenju trenutačne europske situacije. Iako se Europska unija suočava s egzistencijalnom prijetnjom, to ima malo veze s imigracijom ili kulturnom politikom. Zapravo, udio stranih stanovnika u SAD-u nešto je veći nego u Europi.

Predvodnici industrije budućnosti

Prava prijetnja s kojom se Europa suočava nalazi se u njezinoj vlastitoj gospodarskoj i tehnološkoj zaostalosti. Između 2008. i 2023. BDP je u SAD-u porastao za 87 posto, u usporedbi sa samo 13,5 posto u EU-u. U istom razdoblju, BDP po stanovniku EU-a pao je sa 76,5 posto razine u SAD-u na 50 posto. Čak i najsiromašnija američka savezna država Mississippi ima viši prihod po stanovniku od nekoliko velikih europskih gospodarstava, uključujući Francusku, Italiju i prosjek EU-a. Ovaj sve veći gospodarski jaz ne može se objasniti demografijom.

Umjesto toga, odražava jači rast produktivnosti u SAD-u, uglavnom zahvaljujući tehnološkim inovacijama i većoj ukupnoj faktorskoj produktivnosti. Danas je otprilike polovica od 50 najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki američka, dok su samo četiri europske. Tijekom posljednjih pet desetljeća, 241 američka tvrtka izrasla je iz startupa u tvrtke s tržišnom kapitalizacijom od najmanje 10 milijardi dolara, u usporedbi sa samo 14 u Europi. Ovi trendovi navode na ključno pitanje: koje će zemlje predvoditi industrije budućnosti i gdje se Europa uklapa?

Utrka za tehnološko vodstvo sada obuhvaća širok spektar područja, uključujući umjetnu inteligenciju i strojno učenje, dizajn i proizvodnju poluvodiča, robotiku, kvantno računalstvo, fuzijsku energiju, sektor financijske tehnologije (fintech) i obrambene tehnologije. Europa očito ulazi u ovu utrku u nepovoljnom položaju. Može se raspravljati o tome hoće li SAD ili Kina trenutačno predvoditi industrije budućnosti, ali većina promatrača slaže se da je to zapravo utrka između dva konja, pri čemu Amerika i dalje vodi u nekoliko ključnih područja. Osim toga, inovacije su koncentrirane u zemljama poput Japana, Tajvana, Južne Koreje, Indije i Izraela. U Europi su, pak, inovativne aktivnosti uglavnom ograničene na Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Švicarsku, od kojih dvije nisu ni članice EU-a.

Stoga nije iznenađujuće da se Europa nalazi daleko od samog vrha, dok SAD i Kina dominiraju globalnim tehnološkim ljestvicama. A izgledi nisu nimalo ohrabrujući, s obzirom na to da se očekuje da će sljedeći val inovacija biti disruptivniji od svega što smo vidjeli u posljednjih pola stoljeća. Tehnološki jaz između SAD-a i Europe može se pripisati nekoliko čimbenika. Prvo, SAD ima mnogo dublji i dinamičniji ekosustav financiranja startupa, dok Europa još uvijek nema pravu uniju tržišta kapitala, što ograničava opseg i brzinu rasta novih tvrtki.

Drugo, Europa je sputana pretjeranom i fragmentiranom regulacijom. Američki startup može lansirati proizvod pod jedinstvenim regulatornim okvirom i odmah pristupiti tržištu s više od 330 milijuna potrošača. EU ima oko 450 milijuna stanovnika, ali je i dalje podijeljena između 27 nacionalnih regulatornih režima. Analiza Međunarodnog monetarnog fonda pokazuje da unutarnje tržišne barijere u EU-u djeluju poput carine od oko 44 posto za robu i 110 posto za usluge – znatno više od carina koje SAD nameće na većinu uvoza. Treće, kulturni stavovi prema preuzimanju rizika znatno se razlikuju. Sve do relativno nedavno, propali poduzetnik u nekim zemljama EU-a (poput Italije) mogao je biti kažnjen kaznenim sankcijama, dok se u SAD-u osnivač tehnološke tvrtke koji nikada nije propao često smatra presklonim izbjegavanju rizika.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Četvrto, SAD ima koristi od duboko integriranog akademsko-vojno-industrijskog kompleksa, dok kronično nedostatna ulaganja Europe u obranu oslabljuju njezine inovacijske kapacitete. Tehnološki lideri poput SAD-a, Kine, Izraela i, u novije vrijeme, Ukrajine ulažu velike količine u obranu, pri čemu vojna istraživanja često proizvode tehnologije s civilnim primjenama. Unatoč tome, mnogi europski politički lideri i dalje prikazuju veće izdatke za obranu kao kompromis između sigurnosti i socijalne skrbi. U stvarnosti, parazitiranje na američkim izdacima za obranu od kraja Drugog svjetskog rata ograničilo je vrstu inovacija koje su mogle donijeti više jednog i drugog kroz veću produktivnost.

Prilagodba na inovacije

Paradoksalno, održavanje europskog društvenog modela nalagat će veća ulaganja u obranu, počevši od ispunjavanja novog NATO-ovog cilja potrošnje od 3,5 posto BDP-a. Ako Europa dopusti da joj tehnološki zaostatak raste u nadolazećim desetljećima, riskira dugotrajnu stagnaciju i nastavak gospodarskog pada u odnosu na SAD i Kinu. Ipak, ima razloga za oprezni optimizam. Sve svjesniji da se Europa suočava s egzistencijalnim izazovom, tvorci politika počeli su predlagati ozbiljne reforme. Najistaknutiji primjeri su dva velika izvješća iz 2024. o konkurentnosti EU-a i jedinstvenom tržištu koje su neovisno napisali bivši talijanski premijeri Mario Draghi i Enrico Letta.

Europa također zadržava značajne snage, uključujući visokokvalitetni ljudski kapital, izvrsne obrazovne sustave i vrhunske istraživačke institucije. Uz prave poticaje i regulatorne reforme, ti resursi mogli bi podržati znatno višu razinu komercijalnih inovacija. Uz bolje okruženje za poduzetništvo, visoki dohodak po stanovniku u Europi, veliko unutarnje tržište i povišene stope štednje mogli bi potaknuti val ulaganja. Ključno je da, čak i ako Europa nikada ne predvodi u najsuvremenijim tehnologijama, ona bi ipak mogla značajno povećati produktivnost usvajanjem i prilagodbom američkih i kineskih inovacija.

Mnoge od ovih tehnologija općeg su karaktera, što koristi i usvajačima i pionirima. Zbog svega navedenog, Europa se nalazi na prekretnici. Poznato je da je Ernest Hemingway primijetio da se do bankrota dolazi “postupno, a zatim iznenada.” Dosad je tehnološki pad Europe bio postupan. No, ako se ona ne suoči sa svojim strukturnim slabostima, današnja spora erozija mogla bi dovesti do iznenadnog i nepovratnog gubitka gospodarske važnosti.

© Project Syndicate 2026.