Današnja globalna ekonomska previranja ne odnose se samo na trgovinu. Dok se ministri financija G20 ovoga tjedna okupljaju u Washingtonu tijekom godišnjih proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je da su sve veća gospodarska neizvjesnost i stres na financijskim tržištima ozbiljna prijetnja zemljama u razvoju.

Opasnost je posebno ozbiljna za visoko zadužena gospodarstva, koja se sada suočavaju sa slabijim izgledima za rast i smanjenom financijskom potporom SAD-a i drugih zemalja donatora. U veljači je MMF procijenio da je gotovo polovica zemalja s najnižim dohotkom suočena s rizikom od nepodmirenja duga, a u tom trenutku možda više neće moći podmiriti svoje dužničke obveze. Očekuje se da će taj broj rasti s pogoršanjem uvjeta.

Da kriza bude još gora, najsiromašnije zemlje svijeta, posebno male otočne države u razvoju, vrlo su osjetljive na klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti. Ekstremni vremenski događaji poput uragana, suša i poplava mogu u trenu izbrisati ključnu infrastrukturu i osakatiti poljoprivrednu proizvodnju, dok sporije promjene poput porasta temperatura i promjena obrasca oborina iziskuju kontinuirane i skupe mjere prilagodbe.

Dužnička i klimatska kriza čvrsto su isprepletene. Kako se sve više javnih sredstava preusmjerava na pomoć i oporavak od katastrofa, sve je manje resursa dostupno za prilagodbu klimatskim promjenama, očuvanje prirode i dugoročna ulaganja. To zauzvrat povećava ugroženost, slabi izglede za rast i povećava troškove zaduživanja, dodatno smanjujući fiskalni prostor. Posljedica je samoosnažujući, začarani krug.

Ali, ne mora biti tako. Tijekom protekle godine supredsjedali smo Stručnim pregledom duga, prirode i klime – inicijativom koju su pokrenule vlade Kolumbije, Kenije, Francuske i Njemačke. U našem završnom izvješću “Zdrav dug na zdravom planetu” navodimo nekoliko koraka koje gospodarstva u nastajanju i razvoju mogu poduzeti kako bi se oslobodila dužničke zamke i zamke klimatskih promjena, krenula prema kreposnom krugu rasta s niskim emisijama ugljika, otpornog na klimatske promjene i s pozitivnim utjecajem na prirodu.

Ponajprije, pitanja klime i prirode moraju se integrirati u makroekonomske i fiskalne analize. To je posebno važno u okvirima za održivost duga kojima se MMF i Svjetska banka koriste za procjenu fiskalnog zdravlja zemalja u razvoju. Iako su obje institucije posljednjih godina ostvarile određeni napredak, potrebno je učiniti mnogo više kako bi se osiguralo da se u tim okvirima u potpunosti uzmu u obzir rizici povezani s klimatskim promjenama.

Jednako važno, takve procjene moraju prepoznati ne samo rizike koje predstavljaju klimatske promjene, već i ekonomske koristi ulaganja u otpornost. Njihova vrijednost, posebno njihov potencijal za poticanje srednjoročnog rasta i smanjenje financijskih rizika zemlje, mora se na odgovarajući način odražavati u ekonomskim i financijskim modelima kako bi se vlade potaknule na djelovanje.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Drugo, mnogim zemljama u razvoju potrebna je pomoć u smanjenju tereta duga. Neke već ne mogu podmiriti dug, dok druge pate od problema s likvidnošću. U našem izvješću predlažu se novi mehanizmi za restrukturiranje i refinanciranje duga u zamjenu za ulaganja u projekte prilagodbe klimatskim promjenama i projekte očuvanja koji promiču održivi rast. Zemlje zajmoprimci, glavni globalni vjerovnici, MMF i multilateralne razvojne banke (MDB) moraju se zauzimati za takva rješenja.

Treće, potrebno je povećati dokazane pristupe rješavanju rizika od nepodmirenja duga, rizika za prirodu i rizika povezanih s klimatskim promjenama. To uključuje klauzule o nepredviđenim situacijama u ugovorima o dugu kojima se obustavlja otplata tijekom prirodnih katastrofa i različite oblike financiranja povezanog s održivošću. Iako zamjene duga za djelovanje u području klime i djelovanja u korist prirode još nisu skalabilne zbog nedostatka standardizacije, već su osigurale ključna sredstva za ekološke inicijative, što pokazuje njihovu vrijednost i da zaslužuju veću potporu.

U širem smislu, multilateralne razvojne banke moraju znatno povećati kreditiranje kako bi podržale rast s niskim emisijama ugljika, otporan na klimatske promjene i s pozitivnim utjecajem na prirodu. Dok su rasprave o prijeko potrebnoj dokapitalizaciji u tijeku, optimizacija bilanci multilateralnih razvojnih banaka ostaje najučinkovitiji način za rastezanje oskudnih javnih resursa i ubrzavanje održivog razvoja.

Naposljetku, naše izvješće poziva na razvoj novih financijskih instrumenata usmjerenih na mobilizaciju privatnog kapitala za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. Predlažemo, primjerice, uspostavu Financijskog instrumenta za borbu protiv klimatskih promjena (F2C2) – instrumenta posebne namjene osmišljenog za izdavanje zelenih obveznica potkrijepljenih budućim obvezama donatora. Prihodi bi poglavito bili usmjereni na ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Ako uspije, F2C2 mogao bi otključati do bilijun dolara privatnog financiranja.

Predlažemo i novu vrstu instrumenta sličnog vlasničkom kapitalu za financiranje infrastrukture otporne na klimatske promjene. Ulaganja u obalne zidove, obranu od poplava i slične sustave mogu znatno smanjiti troškove pomoći i oporavka od katastrofa. Kao primarni korisnici, osiguravajuća društva moraju surađivati s multilateralnim razvojnim bankama kako bi razvila instrument koji te uštede može pretvoriti u povrat za ulagače.

Sve su to praktični, djelotvorni prijedlozi. U kombinaciji s tehničkom pomoći i političkom potporom mogli bi znatno poboljšati izglede za rast zemalja u razvoju koje se bore s rizicima od nemogućnosti podmirenja duga i rizicima povezanim s klimatskim promjenama. Fiskalno i ekološki održivo upravljanje dugom nije samo izvedivo, već je i ključno za očuvanje globalnog rasta, što je u interesu svih zemalja, a ne samo najsiromašnijih.

* Koautor članka je Moritz Kraemer, bivši globalni glavni dužnosnik za rejtinge u S&P Globalu, glavni ekonomist u banci LBBW i supredsjedatelj Stručnog pregleda duga, prirode i klime

© Project Syndicate 2025.