Ključan problem novog sastava Vlade već u startu je što se ne može iščitati ime niti jednog ministarstva koje će zapravo donositi novac društvu i gospodarstvu.

Prije je to bilo Ministarstvo turizma, ali od njega se u ovom mandatu vlade, barem do pronalaska cjepiva za koronu, ipak ne može očekivati mnogo.

Sva ostala ministarstva, uključujući i Ministarstvo gospodarstva i energetike, zapravo su samo državna trošila. I to nije uredu, jer Vlada ima jedno ministarstvo koje se brine za njene prihode.

Zove se Ministarstvo financija i neizmjerno je efikasno u realizaciji svojih želja i naplati. Zato je opravdano pitati se hoće li država stvarati više s ovakvim ministarstvima i hoće li društvu i gospodarstvu ponuditi slične mehanizme realizacije vlastitih želja i naplate, kakve si je sama osigurala.

U Hrvatskoj smo ovih dana vidjeli prvu identity-as-a-service kompaniju. Varaždinski startup Identyum nudi provjeru identiteta preko interneta poslovnim subjektima, mahom financijskim institucijama, ali njegov se popis korisnika proširuje. Naoko, biznis je to koji se ne može mjeriti s energetikom, turizmom ili prometom.

No to je tako samo u ovim našim, hrvatskim okvirima. Hrvatski Identyum, naime, po svojim se uslugama može uspoređivati s Facebookovim i Googleovim loginom, znači nekim od najvećih gospodarskih subjekata današnjice.

Sličan startup u SAD-u Auth0 u srijedu je objavio da je prikupio 120 milijuna dolara kapitala uz procjenu tržišne vrijednosti od 1,92 milijarde dolara.

I nije samo vrijednost ovakvih poslovnih pothvata u njima samima. Oni su zapravo infrastruktura na kojoj se grade mnoge druge usluge i na koju se povezuju mnoge druge industrije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drukčija mobilnost

Drugi primjer je nova Kickstarter kampanja Alberta Gajšaka i njegovog CircuitMessa. U desetak dana preko najveće platforme za grupnu podršku novim proizvodima i projektima prikupio je deset puta više od onog što je tražio.

Cilj mu je bio na 15.000 dolara kapitala, a sad je već na više od 163.000 dolara i to od gotovo 900 donatora, odnosno kupaca iz cijelog svijeta.

Gajšaku je ovo treća kampanja grupnog financiranja, gdje svoju inovaciju prodaje odmah na globalnom tržištu. Prethodne dvije bile su jedna za drugom sve bolje, a ova treća najbolja je dosad.

Mogli bi o tome da se Gajšak našao u nizu problema da to ostvari, počevši od poštanskog prometa u Hrvatskoj preko poreznog tretiranja poslovanja preko Kickstartera i poslovanja sa SAD-om, ali mogli bi i o tome da njegov biznis nije jedini te vrste u Hrvatskoj.

A kad pogledate sve što prodaje, elektroniku koja je vješto upakirana u različite pametne proizvode, simpatično dizajnirana i povezana jedinstvenom hardverskom i softverskom platformom, onda se može postaviti pitanje razlikuje li se njegov poslovni princip umnogome od primjerice jednog velikog proizvođača igračaka – Lega.

Konačno, u Hrvatskoj postoje i tvrtke poput Spin Cityja, koje mobilnost promišljaju na drugačiji način, i koje su sve atraktivnije u vrijeme korone. Letite li avionom riskirate da završite 14 dana u samoizolaciji. Isto vrijedi i za autobuse.

Međutim, rent-a-car-ovi su tu u prednosti, pod uvjetom da svoja vozila kvalitetno dezinficiraju. Dodamo li tome da je autoindustrija snažno pogođena krizom i da traži nove modele prodaje i opstanka, postaje jasno zašto je sve više poslovnih pothvata koji se fokusiraju na nove oblike mobilnosti, poput pretplate na automobile na bazi kratkih, gradskih vožnji, kao u slučaju hrvatskog Spin Cityja, ili pak poput britanskog Dovera, koji se specijalizirao za pretplate na automobile koje nudi građanima kao alternativu kupnji automobila. U Hrvatskoj je, primjerice, među manjim rent-a-car-ovima upravo to sada top nova usluga.

Stvaranje novih vrijednosti

Ta tri primjera dobro oslikavaju u kojem se smjeru gospodarstvo danas razvija, iako unas, slikovito rečeno, to su tek prve laste. U mnogim drugim područjima događa se slično.

Nažalost, ta nova kretanja ne mogu se iščitati iz sastava nove Vlade i to nije dobro, jer ministarstva se ovdje imaju tendenciju učahuriti te ne raditi ništa što im strogo ne piše u njihovom opisu posla. Jedan je to od najvećih razloga zašto su pojmovi poput digitalizacije, transformacije, izvoza, inovacija i tehnologije redovito dosad bili sekundarni.

Štetno po sve nas, jer baš iz tih se pojmova i akcija koje slijede na temelju njih stvara nova vrijednost, razvija društvo i gospodarstvo.

Jasno je da si je nova Vlada, po pitanju ministarstava, za uzor uzela Njemačku. Ekonomski i društveno to nije loše, jer trenutačno upravo ta država drži lekcije svima iz etičkih normi i gospodarskih dosega. U Njemačkoj je u redu da se Ministarstvo gospodarstva punim imenom zove Ministarstvo gospodarstva i energetike.

Međutim, Njemačka imenima svojih ministarstava jasno daje do znanja koji su joj društveni i ekonomski prioriteti.

Iako se pojmovi poput digitalizacije, transformacije, izvoza, inovacija i tehnologije ne nalaze u imenu središnjeg gospodarskog ministarstva najbogatije članice Unije, ti su pojmovi sveprisutni u njemačkoj vladi.

Izvoz ona jača kroz Ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj, R&D kroz Ministarstvo obrazovanja i istraživanja. Njeno Ministarstvo unutrašnjih poslova u sebi nosi pojmove poput “zajednice”. Ministarstvo prava ima u svom imenu i zaštitu potrošača, a ono transporta uključuje i digitalnu infrastrukturu.

Svako od tih ministarstava u Njemačkoj pomaže, na ovaj ili onaj način, stvarati nove vrijednosti, ključne za uspjeh digitalizacije, u društvu i gospodarstvu. Bilo bi dobro da takve pomake napokon vidimo i u Hrvatskoj.