Dobro se sjećam, bila je negdje 2007. godina kad je tadašnja kineska administracija tadašnjeg premijera Hu Jintaoa ponudila Ivi Sanaderu da će Kina izgraditi nizinsku prugu, traživši za nju koncesiju. Tada to iz geopolitičkih razloga nije bilo moguće. Kao zemlja kandidat, Hrvatska je bila itekako podložna pritiscima iz Berlina i Bruxellesa. Angela Merkel jednim je telefonskim pozivom spriječila realizaciju te ideje.
“Herr Ivo, dopustite da vam Deutsche Bahn izgradi tu prugu, ona je važna za naše kompanije”, rekla je tada Merkel Sanaderu. Nisu je nikad izgradili, dapače nikad tom projektu nisu ozbiljno ni pristupili. Gotovo dva desetljeća kasnije, opet smo na početku. Nizinska pruga i njezina važnost sada su dobili dodatnu dimenziju. Rijeka Gateway, projekt koji bi trebao biti završen u drugoj polovini godine, nikad neće ispuniti svoj puni potencijal bez takve pruge.
Čini se kako bi se stvari napokon mogle pomaknuti s mrtve točke. Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, odgovorio je na pitanje novinara Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, na ovotjednoj konferenciji “Brod, vlak, pogodak – Kako do punog potencijala Luke Rijeka?”, održane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju. Najavljeno je i donošenje posebnog zakona o infrastrukturnim projektima, u prvom redu na željeznici, ali i drugim linijskim projektima od strateškog značaja. On se neće odnositi na manje projekte, unutar jedne općine, nego na velike zahvate, poput gradnje pruge.
Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, po kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka -Zagreb do 2035. godine.
Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju.
Prema optimističnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.
Pesimistični scenarij, po kojem pruga nije dovršena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.
Inače, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni “output” riječke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri čemu je u njoj zaposleno oko 2500 ljudi, dok, kada se uključe dobavljači i ostali na koje njeno poslovanje utječe, ta brojke raste do oko 5600 zaposlenih.
Nizinska pruga, dakle, napokon bi trebala postati stvarnost. Suprotno tome, kašnjenja ili neostvarenje ključnih projekata ograničila bi potencijal rasta, svodeći ukupne učinke luke na razinu bližu pesimističnom scenariju s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti. U postojećim geopolitičkim okolnostima takav bi scenarij u svakom slučaju valjalo izbjeći.
