Nestabilna tržišta sirovina i rast cijena treba očekivati i kada završi pandemija

Autor: Maria Boldor , 13. veljača 2022. u 10:01
Foto: Shutterstock

Proizvođači se moraju prilagoditi neizvjesnom okruženju, biti spremni na neočekivane skokove cijena sirovina te reagirati vrlo brzo. Nužne su i aktivne strategije upravljanja cijenama svojih proizvoda.

U sjeni velike medijske eksponiranosti rasta potrošačkih cijena diljem Europe ostao je realno mnogo veći izazov za gospodarstva EU, a to je kontinuirani pritisak rasta proizvođačkih cijena u industriji.

U prosincu 2021. godine taj rast je na godišnjoj razini u EU iznosio 26,2 posto, najviše pod utjecajem visoke godišnje stope rasta proizvođačkih cijena od 71 posto u energetskom sektoru.

No i kada bi u potpunosti uklonili utjecaj energetskog sektora, proizvođačke cijene u industriji prošle su godine rasle po dvoznamenkastoj stopi od 10,5 posto.

Ključni razlog za to je naglašeni trend rasta cijena ključnih sirovina u industriji koji je počeo još u jesen 2020. godine i od tada ne posustaje. Okidača za rast je više. U pozadini je veliki skok potražnje za svim proizvodima zbog snažnog oporavka globalnog gospodarstva nakon oštrih lockdownova i velikog pada BDP-a u 2020. godini.

U situaciji ograničenja u proizvodnji zbog pandemije i ispražnjenih zaliha ta golema potražnja doslovno je paralizirala tržišta. Kada tome dodamo ekstremne vremenske uvjete u nekim dijelovima svijeta, ali i dodatne poremećaja u opskrbi poput zakrčenja Sueskog kanala i blokade jedne od najvećih transportnih luka u Kini, dobili smo situaciju u kojoj su proizvođači natjerani na licitiranje cijenama ključnih sirovina kako bi zadovoljili povećanu potražnju svojih naručitelja.

Tako su cijene ključnih sirovina za prerađivačku industriju prosječno porasle za 30 posto od jeseni 2020. godine do početka 2021. godine i onda dodatnih više od 20 posto prošle godine, dok su cijene pojedinačnih sirovina ponekad rasle i do 65 posto. Najviše se to odnosi na cijene drva, čelika, plastike, plina i metanola, a prema predviđanjima, očekuje se i njihov daljnji rast.

Ispražnjena skladišta
U Horváthu smo prošle godine napravili istraživanje među više od tisuću menadžera nabave na 12 europskih tržišta kako bi doznali kakva su njihova očekivanja budućih trendova u cijenama sirovina.

Rezultati su pokazali kako menadžeri nabave očekuju nastavak rasta cijena sirovina i u ovoj godini, i to ponovno po dvoznamenkastim stopama. Posljedica je to i dalje ispražnjenih skladišta, ograničene ponude sirovina i kontinuirano visoke potražnje, što i dalje utječe na ukupno tržište.

Situaciju dodatno određuju ekstremne vremenske prilike, infrastrukturni poremećaji, sve naizvjesnija situacija na financijskim tržištima, trgovinski sukobi i logistički problemi.

Naše je istraživanje pokazalo kako cijene sirovina rastu svaka dva do tri dana, što je posebno izraženo kod cijena drva. Trendove pritom diktiraju tržišta Sjeverne Amerike i Kine, gdje su cijene sirovina za trećinu više od onih u Europi.

A kada govorimo o povećanju cijena, u Velikoj Britaniji, gdje Brexit izrazito otežava nabavu drva, moguć je rast čak i do 180 posto za određene vrste drva. Uzrok je to stalne velike potražnje za proizvodima od drva.

Neke zemlje, poput Švedske, Njemačke, Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, morale su privremeno smanjiti ili prekinuti svoje proizvodne aktivnosti, a zatvaranje granica ograničilo je komercijalne pošiljke i odgodilo isporuke.

Takva situacija zbog relativno dugog trajanja i neizvjesnosti sve više negativno utječe na europske proizvođače. Posebno su pod pritiskom manje kompanije koje unatoč povećanoj potražnji za svojim proizvodima ne mogu doći do potrebnih sirovina i više ne mogu pratiti porast cijena.

Pritom se u većini zemalja ukidaju državni poticaji za smanjeni opseg rada zbog pandemije Covida-19 što stvara dodatan pritisak na kompanije.

Pritom se rast cijena ključnih sirovina očekuje i kroz prvi kvartal ove godine, i to visoko dvoznamenkasti, a naši stručnjaci upozoravaju da nestabilna tržišta sirovina i rast cijena možemo očekivati i nakon završetka pandemije.

Što u toj situaciji mogu napraviti proizvođači kako bi se zaštitili od opasnog scenarija nastavka povećanja ulaznih troškova, potencijalnih kašnjenja u isporukama i kasnijeg penaliziranja, odnosno nemogućnosti prevaljivanja povećanih troškova na naručitelje?

Moraju se prije svega poslovno prilagoditi ovom neizvjesnom okruženju, moraju biti spremni za neočekivane skokove u cijenama sirovina i biti spremni reagirati vrlo brzo. Također, moraju imati aktivne strategije upravljanja cijenama svojih proizvoda.

Briga o ključnim kupcima
Iz Horvátha stoga proizvođačima predlažemo brzo usvajanje pametnih strategija upravljanja cijenama. Kratkoročno to znači da cijene dogovaraju na temelju forward cjenovnih indeksa te da segmentiraju ponudu kako bi diferencirali cijene.

Pri usklađivanju cijena ključna su tri pravila. Prvo je da povećanja cijena proizvoda trebaju biti ciljana i sustavno planirana. Drugo, povećanja cijena trebaju biti diferencirana i selektivno prebačena na kupce, na primjer prema tržišnom segmentu, distribucijskom kanalu ili proizvodnoj grupi.

To treba raditi vrlo oprezno, posebno prema ključnim kupcima. Treće, nužna je rana i transparentna komunikacija prema kupcima i proaktivno praćenje komentara kupaca. Ključni kupci trebaju na vrijeme dobiti informaciju o podizanju cijena i o konkretnoj pozadini tog poteza.

Ono što je neizostavni dio ovakve strategije je i praćenje putem kontrolinga te plan i implementacija brzih kontramjera u slučaju izraženih negativnih komentara ključnih kupaca.

Komentirajte prvi

New Report

Close