Nadležne institucije trebaju reagirati da se zaustavi pad proizvodnje junadi

Autor: Zvonimir Širjan , 13. rujan 2022. u 22:00
Foto: NIKOLA ĆUTUK/PIXSELL

Proizvođači junadi u Hrvatskoj ostvaruju prosječan gubitak od 3,42 kune po kilogramu žive mase, ovisno o tome koliki dio hrane za stoku mogu sami proizvesti na svojim površinama.

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef krovna je udruga proizvođača junadi koja okuplja oko 400 proizvođača u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od 140.000 grla, što čini vrijednost proizvodnje od 2 milijarde kuna (od čega je polovica izvoz).

U tu vrijednost ugrađeno je minimalno više od 60 posto domaće komponente. Prošlog smo tjedna uputili premijeru dopis za hitan sastanak zbog izvanrednih okolnosti, koje neupitno ugrožavaju opstojnost sektora i samih proizvođača.

Naime, u posljednje tri godine proizvođači junadi u Hrvatskoj se u kontinuitetu suočavaju s ogromnim problemima egzistencijalnog tipa. Problemi su uzrokovani poremećajem na svjetskom tržištu junadi, što je posljedica korona krize, enormnim povećanjem cijene inputa za poljoprivrednu proizvodnju (zbog rata u Ukrajini), da bi u konačnici proizvođači bili suočeni s posljedicama katastrofalne suše, koja će prinose na poljoprivrednim površinama smanjiti za više od 50 posto.

Suočeni s tim, za sve proizvođače junadi u Hrvatskoj nepremostivim problemima, Udruga Baby Beef u suradnji s nadležnim službama Ministarstva poljoprivrede i akademskom zajednicom, tijekom posljednjih mjesec dana intenzivno je radila na usuglašavanju metodologije u analizi trenutačnog stanja u sektoru i izradi kalkulacije koja egzaktno prikazuje situaciju u kojoj se proizvođači nalaze.

Na posljednjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, održanom krajem kolovoza, konsenzusom smo usuglasili metodologiju izračuna rentabilnosti tova junadi. Taj izračun pokazuje da proizvođači junadi ostvaruju prosječan gubitak od 3,42 kune po kilogramu žive mase, ovisno o tome koliki dio hrane za stoku mogu sami proizvesti na svojim površinama.

Prema kalkulacijama za 2022. godinu, tovna gospodarstva posluju ispod praga rentabilnosti, a u sljedećm razdoblju mogu se predvidjeti i dodatne negativne okolnosti na tržištu, koje neposredno i posredno utječu na povećanje troškova hrane za stoku.

Potražnja za kukuruzom
Prema predmetnim kalkulacijama za 2022. godinu, prosječno poljoprivredno gospodarstvo (ovisno o načinu tova, odnosno izvora hrane), ostvaruje gubitak od minimalno 1,49 – 3,42 kuna po kilogramu žive mase (odnosno 1000 do 2223 kn/grlu), pri čemu su u najnepovoljnijem položaju proizvođači koji svu hranu kupuju na tržištu.

Tako kumulirani gubitak, samo u posljednjem turnusu tova (posljednjih 7 mjeseci) iznosi u prosjeku 222 milijuna kuna. Po uzgojenom juncu on iznosi oko 1600 kuna, a najmanji gubitak od oko 1000 kuna dosad su ostvarivali proizvođači junadi koji u svom posjedu imaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju sve hrane za stoku (iako je takvih relativno malo), no u ovom trenutku kada su prinosi više nego prepolovljeni i oni su prisiljeni hranu za stoku kupovati na tržištu.

Prema podacima prezentiranim ispred Ministarstva poljoprivrede, rezultiralo je to smanjivanjem stoke koje je trenutačno u tovu za više od 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Uz takve gubitke, naši proizvođači koji su ekonomski iscrpljeni objektivnim problemima u kontinuitetu, neće ove jeseni na tržištu uspjeti kupiti dovoljno hrane za stoku koja je trenutačno u tovu.

Katastrofalna suša napravila je štete i u zemljama okruženja (Mađarska, Srbija, Italija), pa je za očekivati da će za kukuruzom biti velika potražnja i da će ekonomski jači otkupljivači za izvoz pokupiti velik dio ove, ionako smanjenje berbe. Cijena vlažnog kukuruza 2019. godine bila je 0,60 kuna, a ove godine je 2,20 kuna.

Samo proizvođači junadi u Hrvatskoj godišnje troše milijun tona hrane za stoku, od koje više od pola kupuju na tržištu. Zbog toga je potrebna hitna intervencija nadležnih institucija, kako bi što više hrane bilo dostupno hrvatskim stočarima.

Zbog svega navedenog Udruga Baby Beef je zatražila sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministricom poljoprivrede Marijom Vučković kako bi proizvođačima tovne junadi jasno i nedvosmisleno iskazali kakvu vrstu interventne pomoći u saniranju objektivnih gubitaka u proizvodnji mogu očekivati od Vlade.

U slučaju nemogućnosti saniranja posljedica krize u kojoj se nalaze, proizvođači tovne junadi očekuju da im se kaže na koji način da izađu iz sustava proizvodnje i zatvore svoje farme, a da u međuvremenu ne bankrotiraju.

Upitna samodostatnost
Udruga Baby Beef traži od nadležnih institucija da adekvatno reagiraju, kako bi se pad proizvodnje junadi zaustavio, a rentabilnost povećala te kako bi se u što skorijem vremenu postigli određeni pozitivni trendovi. Proizvođači junadi očekuju jasan i nedvosmislen odgovor od nadležnih na pitanje: Može li Hrvatska zadržati sektor tovnog govedarstva?

Da bi se proizvođači mogli organizirati za budućnost. Udruga Baby Beef održala je nedavno sjednicu Upravnog odbora s koje smo javnosti poručili da oko 400 članova Udruge Baby Beef ostvaruje pad prihoda i proizvodnje od procijenjenih oko 25 posto uslijed suše i porasta cijena proizvodnje te rasta cijena stočne hrane, dok su u samo godinu dana 50 do 60 posto porasli troškovi proizvodnje tovne junadi.

Na konferenciji za novinare podsjetili smo kako je hrvatska samodostatnost u proizvodnji junećeg mesa oko 85 posto, a samodostatnost je svakim danom sve upitnija jer su problemi s energijom, cijenom stočne hrane i drugim troškovima eskalirali, što znači da se može očekivati sve manje svježeg domaćeg mesa na hrvatskom tržištu.

A to nikom nije u interesu, zbog čega je potrebno da se izradi strategija i plan pomoći kako sačuvati i zadržati ovaj sektor od neminovnog propadanja, ako se ova situacija na tržištu nastavi.

Komentirajte prvi

New Report

Close