Ne sjećam se kad je u Hrvatskoj toliko voditelja na svim razinama, od najniže do najviše, bilo do te mjere uznemireno situacijom u kojoj su se našli.

Veliki zagrebački potres je iza nas, mjere relaksacije nakon prvog vala pandemije se uspješno provode, Vlada i dalje dijeli besplatno novac jer eto uskoro su izbori, a unatoč svemu tome menadžeri nisu bili ovako zabrinuti čak ni kad su objavljene prognoze pada BDP-a za ovu godinu i kad su saznali da se država odlučila prilično bezdušno poigravati s javnom nabavom i EU fondovima.

Rad od doma. To je ta Baba Roga od koje se menadžerima danas ledi krv u žilama. Sanjaju prazne uredske prostorije. Imaju vizije kataklizmičkih propasti kritičnih projekata. Zamišljaju zbjegove svojih radnika kako odlaze konkurenciji. Neki su mi čak vrlo ozbiljno rekli da im nedostaju ljudi, jer, citiram: “Ja volim ljude”. Morate zastati na ovo i nasmijati se. Stvarno zvuči duhovito.

Nedostaju im ljudi

Nije to ono volim Marka koji mi uvijek sve zadatke obavi na vrijeme i pri tome uspije zabaviti sve oko sebe. Nije ni volim Petru koja uz svoje redovne zadatke uvijek nađe vremena da pokaže kolegama ono što im nije jasno. Čak ne kažu ni nedostaje mi ona grupica koja si pauzu za ručak redovito produži za 20 minuta, ali zato ostane u uredu sat vremena duže svaki put kad zatreba.

A eto, zatreba često. Ništa od toga, nego im samo nedostaju – ljudi. Kada sam se prije tri tjedna pripremao napisati komentar o tome da se dio radnika više nikad neće vratiti u urede, bio sam fokusiran, isključivo na nekretnine.

Priznajem to mi je bila velika greška. Hoće li biti više ureda ili ne u ovom je slučaju sporedno. Ne znači to da trendovi na tržištu rada neće imati utjecaja na tržište nekretnina, posebno onih poslovnih, već da je mnogo veći izazov zapravo kako će se menadžeri u Hrvatskoj prilagoditi novim kretanjima.

Korona je, uz digitalizaciju, u Hrvatsku pogurala još jedan trend – udaljenog rada. Primjerice, Gallup je još 2012. otkrio da u SAD-u 39 posto Amerikanaca radi, barem povremeno, od doma. Lani, dakle debelo prije pandemije, taj se udio popeo na 43 posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Danas možemo čitati kako su, zasad zbog zdravstvenih razloga, Google i Facebook omogućili većini svojih zaposlenika da do 2021. ostanu raditi od doma. Šef Deutsche Telekoma Tim Höttges je ovog tjedna na Digital X virtualnoj konferenciji, koju je izravno na internetu pratilo više od 17.000 posjetitelja, a preko televizije i drugih kanala 3,75 milijuna ljudi, da će najveći telekom u Europi ubuduće uvesti hibridni pristup.

Dio tjedna radit će se iz ureda, a dio od doma. Takav je princip rada najavio i telekom A1 Hrvatska. Prethodno je sličnu odluku donio i GEN-I, a po onome što čujem to je jedna od glavnih tema razgovora u dosta drugih tvrtki u Hrvatskoj.
Jedan od osnovnih razloga zašto postoje menadžeri je da bi se bavili produktivnošću.

Rad od doma tijekom karantene posljednja dva mjeseca pokazao je pak da su mnoge organizacije, ne samo zadržale obujam poslovanja, već su povećale produktivnost. Šef DT-a tu je bio vrlo precizan. Produktivnost rada u DT-u porasla je otkako su zaposlenici zbog korone otišli raditi od doma za 25 posto, a broj bolovanja smanjio se na najniži iznos ikad.

Uznemirenost je razumljiva

Dakako, mnogi će menadžeri propitkivati kako se došlo do tih pokazatelja. No nije to jedini indikator koji upućuje da će se odnos rada od doma i rada iz ureda u idućem razdoblju redefinirati. Gallup je u globalnom istraživanju još 2018. došao do podatka da dvije trećine zaposlenika, najblaže rečeno, nema proaktivan stav prema svom poslu. Neki ga smatraju tek pukom nuždom.

To ukazuje da je problem slojevit i da je bolje od gomilanja statistike i generalizacija prepoznati da nemaju svi menadžeri problema s radom od doma. Taj je problem pojedinačan.

Samo s tom razlikom što je u Hrvatskoj, zbog inicijalnog šoka, broj tih pojedinaca, koji danas trebaju pomoć oko metrika, procedura i dobrih praksi kako upravljati ljudima koji potpuno ili djelom rade i od doma, prilično velik.

Zasigurno veliki broj takvih menadžera u Hrvatskoj mogao bi se tome uspješno prilagoditi kad bi znali kako. Korona kriza je događaj bez presedana u novijoj povijesti i stoga je uznemirenost razumljiva.

HR odjeli neće moći riješiti sve izazove s kojima se suočavaju organizacije u kojima raste pritisak da se prošire mogućnosti rada od doma. Posebno neće moći zamijeniti ulogu koju bi po tom pitanju trebali preuzeti sami menadžeri.
A ovaj trend neće nestati.

Sve ukazuje da će u najvećoj mjeri prvo pogoditi tehnološke tvrtke u Hrvatskoj koje najviše prate trendove iz SAD-a. Tako je anketa CNBC-a i SurveyMonkeyja pokazala da četvrtina radnika u tehnološkim tvrtkama u SAD-u želi trajno raditi od doma.

Tom se idejom još lani bavio Harvard Business Review, a ovaj tjedan ju je aktualizirao Wall Street Journal koji navodi da je “work from anywhere” iduća velika ideja na kojoj će raditi Silicijska dolina.